Agencija Standard & Poor's zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na "BB" i kratkoročni na "B", ali su izgledi smanjeni sa "stabilnih" na "negativne" uz prognozu da će javni dug nastaviti rasti, a reforme izostajati.

 

Trenutna vlada potratila je tri godine mandata, a u predizbornom razdoblju, ozbiljnije zahvate koji bi vodili ka smanjenju državne potrošnje, koja i generira javni dug, nitko više ni ne očekuje.

Za analitičare Raiffeisen banke, negativni izgledi rejtinga nisu iznenađenje, s obzirom da je vlada u posljednje dvije godine prekršila fiskalno pravilo koje određuje rast javnih rashoda prema rastu BDP-a, te da se ne provode reforme koje bi zaustavile divljanje duga, koji će ove godine premašiti 90 posto BDP-a.

Izbori bi mogli povećati ionako prevelike rashode

"Nije nas iznenadila promjena izgleda hrvatskoga zaduživanja iz stabilnih u negativne, dapače, u potpunosti je potvrdila naša očekivanja. Naime, kao što smo nedavno objavili u našoj tromjesečnoj publikaciji odgađanje snažnijega konsolidacijskog zamaha u (pro)vođenju fiskalne politike predstavlja potencijalno jedan od najvećih rizika na daljnji rast fiskalnoga deficita te posljedično i javnoga duga.

Činjenica je da je u posljednje dvije godine prekršeno fiskalno pravilo koje određuje rast javnih rashoda u odnosu na rast nominalnoga BDP-a, što je posljedično dovelo i do neispunjenja ciljanog kriterija fiskalnoga deficita postavljenog u okviru EDP programa. Izostanak radikalnijih strukturnih reformi (s posebnim naglaskom na 'gubitaška' javna poduzeća u državnom vlasništvu) predstavljaju potencijalnu opasnost u pogledu dugoročne održivosti javnoga duga. Istovremeno, predviđeni gospodarski rast kakvog je Vlada zacrtala u okviru posljednjega konvergencijskog programa u narednom trogodišnjem razdoblju praktički ne ostavlja značajniji manevarski prostor u slučaju eventualnih vanjskih i/ili unutarnjih makroekonomskih šokova koji bi mogli dodatno ugroziti dinamiku rastućega javnog duga.

I pored svega, činjenica da se nalazimo u (pred)izbornoj godini, nosi sa sobom rizik većih rashoda, barem ako je suditi po dosadašnjim iskustvima. Utoliko ne iznenađuje i ocjena S&P agencije da bi proračunski manjak i u ovoj godini mogao biti značajno iznad ciljanih vrijednosti. Prema našim očekivanjima, projicirani fiskalni deficit opće države (od približno 5,4% BDP-a) mogao bi do kraja ove godine pogurati razinu javnoga duga i iznad 90% BDP-a. U slučaju da dođe do očekivane dodatne promjene obuhvata javnoga duga na poduzeća u državnom vlasništvu koja su povezana s lokalnim jedinicama, nominalni iskaz javnoga duga ponovno će biti revidiran naviše, no u konačnici propisana metodologija ESA 2010 između ostalog, ima za cilj na transparentniji način prikazati stanje u javnim financijama, stoga pozdravljamo svaku promjenu koja ide u tom smjeru", komentirali su za Index iz odjela analiza Raiffeisen banke.

Hrvatska je među najrizičnijim zemljama Europske unije, te se iznos za kamate koji država plaća popeo na 3,5 posto BDP-a uz perspektivu daljnjeg rasta, dok je u usporedivim zemljama taj iznos znatno manji, a njihova gospodarstva u mnogo boljem stanju.

"Činjenica je da su javni rashodi za plaćanje kamata u Hrvatskoj dosegnuli razinu od približno 3,5% BDP-a te da je predviđen njihov daljnji rast u narednom trogodišnjem razdoblju. To je znatno iznad usporedivih zemalja (Češke, Bugarske, Rumunjske, Slovačke) čiji se rashodi za kamate nalaze na razinama ispod 2% BDP-a. Prolongirana recesija (pad BDP-a tijekom posljednjih šest godina) te već spomenuti izostanak strukturnih reformi, neispunjavanje fiskalnoga pravila pa niti postavljenih ciljanih kriterija fiskalnoga deficita u okviru EDP procedure, utječe na stvaranje negativne percepcije Hrvatske kao 'rizične zemlje'.

Visok udio države u BDP-u uz nizak udio privatnoga sektora u gospodarstvu kojem prijeko treba osloboditi veći fiskalni prostor – izazov je s kojim se treba uhvatiti u koštac bez odgađanja. U protivnom, povratak neizvjesnosti i/ili nestabilnosti na financijskim tržištima svakako bi ponajprije osjetila rizičnija izdanja poput hrvatskih, čija je premija rizika još uvijek veća od usporedivih država srednje i istočne Europe. Dakle, nema prihvatljive alternative (bolnim) strukturnim reformama ako želimo izbjeći neželjene scenarije koji proizlaze iz pojačane vulnerabilnosti uslijed promjene uvjeta zaduživanja, eventualnih tečajnih promjena i /ili nedostatnoga gospodarskog rasta", upozoravaju analitičari Raiffeisen banke.