Zainteresiranost za rad u Njemačkoj
Svakoga tjedna iz Osijeka u Njemačku odlazi bar 250 ljudi
Samo ovu subotu iz Osijeka su prema Njemačkoj krenula četiri puna autobusa ljudi koji odlaze u potragu za boljim životom i sigurnijom budućnošću koju ovdje ne mogu pronaći, javlja N1info
Da je zainteresiranost za rad u nekom od tamošnjih gradova velika, posebno otkako je ta država 1. srpnja ukinula radne dozvole za građane Hrvatske, najbolje pokazuje broj autobusnih linija. Tako, primjerice, četvrtkom u 15 sati iz Osijeka prema Njemačkoj kreće jedan do dva autobusa, a ove subote su čak četiri puna autobusa krenula prema ovoj državi. U brojkama to znači, piše Glas Slavonije, da je samo proteklog tjedna iz Slavonije put Njemačke krenulo između 250 i 300 ljudi.
"Ne idem prvi put, u Njemačkoj radim već dvije godine. Po struci sam ličilac, a takvih kao što sam ja ovdje u Hrvatskoj ima i previše pa posla nema. Logično je da idem za boljim, tamo u Njemačkoj, u Münchenu održavam hotele", za Glas Slavonije kaže Zoran Janjin, dvadesetdevetogodišnji Vinkovčanin.
On dodaje kako je zadovoljan plaćom. "Štoviše, odlična je jer dobivam 1500 eura, a imam plaćen smještaj i dva obroka. To mi omogućuje da svaka dva do tri tjedna dođem po nekoliko dana kući. Kad imaš toliku plaću onda si možeš priuštiti 73 eura za povratnu kartu, a mene srce vuče ovamo. Najgore je što sam morao ostaviti svoje Vinkovce", priznaje mladić. Kaže da se u Vinkovce želi vratiti kad-tad, ali dok do toga ne dođe u Njemačkoj će mu se pridružiti djevojka.
Ipak, ima i onih kojima povratak nije opcija. Tako Vinkovčanin Petar Perković već treći put pakira torbe za Mannheim.
"Radim u skladištu u jednoj prodavaonici i dobri su uvjeti, ali ne radim od početka ondje. Kad nađem nekakav bolji posao, ja ga prihvatim. Nadam se da ću jednom pronaći posao koji ću imati do mirovine jer se nipošto ne namjeravam vratiti", za Glas Slavonije priznaje Perković.
Odlaze cijele obitelji iz Slavonije
Osim pojedinaca, prema Njemačkoj idu i cijele obitelji iz Slavonije. Jedan od onih koji je cijelu obitelj preselio u Njemačku je Marko Katić iz Osijeka koji kaže da mu je u Njemačkoj odlično te da je uspio otvoriti svoje poduzeće u kojem upošljava 90 radnika. Dok mu je obitelj bila tu mjesečno im je slao po 1500 eura.
"Recite mi samo s kojim bih poslom u Hrvatskoj mogao uštedjeti toliki novac? Onaj tko hoće raditi u Njemačkoj lako može pronaći posao, zaraditi i uštedjeti. I moja supruga ondje radi na poslovima čišćenja, a i djeca su mi se odlično snašla. Govore njemački i engleski, ali jezik je najmanji problem. Važni su rad i volja", ispričao je Katić koji četiri puta godišnje dolazi u Osijek.
A koliki su razmjeri iseljavanja dobro znaju vozači autobusa. Jedan od tih je vozač Čazmatransa Franjo Šandrovčan koji je i ove subote za Njemačku odveo pun autobus ljudi iz svih dijelova Slavonije.
"Posljednja stanica gdje kupimo putnike je u Mariboru, a ako u Varaždinu kažu da ih u Mariboru nema onda odmah krećemo u Njemačku. Ima vam ovdje svakakvih ljudi, čak i onih koji idu tamo s cijelim obiteljima bez ikakve preporuke. Sjećam se Vukovarca koji je sa sobom odveo suprugu i četvero djece na neviđeno", za Glas Slavonije priča Šandrovčan koji kaže da ovakve gužve prema Njemačkoj ne pamti još od Domovinskog rata.
Vezane vijesti
-
-
Put Berlina uskoro kreće 28-godišnji Marko. Nakon godina nezadovoljstva situacijom u Hrvatskoj pokušat će u Njemačkoj ostvariti više za sebe
-
-
Kako neslužbeno doznajemo, u veleposlanstvu su svjesni problema, da se na prvi slobodan termin čeka u prosjeku šest do osam tjedana
Izdvojeno
-
Ako jedan član skupine miševa padne u nesvijest, drugi će prići i pokušati pomoći, često koristeći nevjerojatne trikove, otkrili su znanstvenici, promatrajući ponašanje koje podsjeća na ljudske mjere oživljavanja.
-
Biometeorološke prilike će u cijeloj zemlji biti razmjerno nepovoljne.
-
Prije nekoliko godina Ministarstvo mora pompozno je najavilo Nautički informacijski servis (nIS), dvojezičnu besplatnu aplikaciju za pametne telefone Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) namijenjenu zapovjednicima jahti, voditeljima brodica, ribarima, roniocima, kupačima i drugim osobama koji provode vrijeme uz obalu i na moru. Trebala je poslužiti i prijaviteljima devastacije pomorskog dobra, pa ju je i Morski HR predstavio javnosti u nadi da će građani preko nje lakše doći do bitnih informacija i rješenja mnogih problema na moru.
-
Mnoštvo je zdravstvenih i psiholoških studija koje su proučavale učinke razvoda na djecu i kako se posljedice ponekad osjećaju desetljećima kasnije, no djeca čiji su se roditelji rastali ponekad mogu biti tjelesno pogođena – i to ne samo dok su mala.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.