Bude li sve kako je najavljeno, bit će to najbolje rješenje kojem smo se mogli nadati - zadovoljno je komentirao Jurica Dobrinić, koordinator pravno-ekonomskog tima Udruge Franak novo Vladino rješenje za dužnike u švicarskim francima, piše Slobodna Dalmacija

Plan ministra financija Borisa Lalovca je da se izjednači položaj građana koji imaju kredite u francima i onih u eurima. Krediti u "švicarcima" konvertirati će se u eure po kamatnoj stopi koja je na dan dizanja kredita vrijedila za kredite u eurima. Nakon toga izračunala bi se razlika u iznosu između dvaju kredita i taj bi se iznos otpisao u dijelu glavnice kredita. Trošak konverzije išao bi na teret banaka, kao i trošak otpisa dijela glavnice.

Ako bude onako kako se najavljuje, svim dužnicima bi se preostale glavnice smanjile 35 posto, a rate će im pasti od 7 do 15 posto. Hipotekarni krediti bi zbog sadašnjih visokih kamata imali smanjenja rata i do 40 posto.

Elementi kampanje

Problem koji je na ulice izveo tisuće ljudi, riješit će se tako baš uoči izbora. Iako u provođenju ekonomske politike uvijek ima elemenata kampanje, predsjednik saborskog Odbora za financije Srđan Gjurković (HNS) na spekulacije kako Vlada ovim rješenjem "kupuje" zadužene birače, podsjeća kako se radi o društvenom problemu koji je buknuo ove godine i koji se morao riješiti. Kako banke nisu ponudile rješenje, iako su to najavile, Vlada nije imala što više čekati.

- Prijedlog je pošten, u njemu se vodilo računa da nitko ne bude oštećen, da ne bude novih nepravdi između dužnika u francima i onih eurima te da se nitko ne nađe u neravnopravnom položaju. Banke se nemaju što žaliti jer njihov izračun dobiti pokazuje koliko su dobro "fudrane". Zakon bi se u Saboru trebao naći po hitnoj proceduri u rujnu, a očekujem da stupi na snagu u listopadu - najavio je Gjurković.

Vlada će dobiti i potporu HDZ-a.

- Ako ostane ovako kako je najavljeno, mi ćemo takav zakon podržati. Podsjećam da je upravo HDZ, pa i ja osobno u više navrata nudio ovo rješenje konverzije kredita u eure, još dok su svi drugi spominjali kune. Štednja je vezana uz eure i to je najbolje rješenje - kaže Goran Marić, HDZ-ov zastupnik. Inzistirat će da u zakon uđu i oni - takvih je oko 10.000 - čiji je kreditni odnos u francima iz raznih razloga prekinut.

- Bilo bi jako nepravedno da ti ljudi izvise - upozorava Marić.

Oštro se protivi davanju bilo kakvih poreznih olakšica bankama.

Protuprirodno

- One su se, radeći protuprirodno i protuzakonito, sve ove godine itekako dobro naplatile i ne treba im davati nikakve dodane povlastice. Nipošto! - ne krije Marić ogorčenje prema bankarskom sustavu.

Banke bi, prema nekim izračunima, na 55.000 kredita u "švicarcima" imale trošak od oko 7 milijardi kuna. Radi se o kreditima koji su najviše podizani tijekom 2007. i 2008. godine kad je kamata na kredite vezane za euro iznosile u prosjeku između 5 i 6 posto.

Goran Aleksić iz Franka napominje da to neće biti trošak poreznih obveznika. Tvrdi kako će porezna olakšica za banke u visini 7 milijardi eura državu koštati 1,4 milijardu eura jer neće dobiti to kao porez. On uvjerava da su banke na temelju nezakonitih kamata dosad uprihodile oko 3 milijarde kuna iz švicarskih kredita i još dvije iz ostalih kredita te da je država dobila milijardu kuna tzv. prljavog novca koji sada samo treba vratiti bankama, a one građanima.

- Ne stoje priče kako će trošak naših kredita plaćati drugi. Naš položaj se izjednačava s onim koji imaju korisnici kredita u eurima i oni nisu dovedeni u neravnopravan položaj. Zapravo će država na koncu profitirati jer sam uvjeren da će osjetno porasti potrošnja ove velike skupine korisnika kredita u švicarcima nakon što se golemi financijski teret s naših leđa malo rastereti - mišljenja je Jurica Dobrinić iz Franka.

Rata manja 7 posto

Izračun Gorana Aleksića, suradnika na kolektivnoj tužbi Udruge Franak, za stambeni kredit iz 2007. uz 30 godina otplate, 166 000 CHF, odnosno 100 000 eura (740 000 kn):
Nakon 8 godina otplate dužnik je dužan još 140 000 CHF, odnosno 129 000 eura (975 000 kn). Ako bi se učinio reobračun na temelju početne sume eura i kamate od 6,1, kakva je bila u Hypo banci za kredite za mlade, glavnica bi pala na 86.600 eura odnosno 653.000 kn, što je za 33 posto manje od današnje preostale glavnice.
Rata bi po fiksnoj kamati 6,1 posto iznosila 4.490 kn ili 7 posto manje od današnje koja u zamrznutom iznosu iznosi 4.800 kn.

Rok 15 godina, a ušteda 30 posto

Iako model konverzije i svi detalji oko izračuna nisu poznati, na osnovu objavljenih podataka, Jurica Dobrinić smatra kako će se dužnicima kredita na 15 godina glavnica umanjiti oko 30 posto.
Stambeni kredit od 100.000 franaka podignutih 1. siječnja 2007. godine prema srednjem tečaju HNB-a tog dana konvertiran u eure iznosio bi 62.236 eura.

- Kamate za kredit u francima bile su tada 4,5 posto, a za eure 5,7 posto. Dakle, u konverziju treba uračunati i tu kamatnu razliku te vrijeme otplate kredita. Tako, primjerice, kredit od 100.000 švicarskih franaka podignut 1. siječnja 2007. godine, koji ima rok otplate 15 godina, na današnji dan 25. kolovoza 2015. godine preračunat u eure iznosio bi 47.429. Osobi koja je isti iznos istog dana na isti vremenski rok podigla u eurima ostaje još 33.040 eura.
Upravo taj iznos od 33.040 eura, a ne više od 47.429 eura po ovom prijedlogu sad bi trebao vrijediti i za dužnike u švicarcima - objašnjava Dobrinić.

Rok 25 godina

Isti iznos kredita (100.000 franaka) podignut također 1. 1. 2007., s rokom od 25 godina, na današnji dan ima dug od 72.142 eura, a onaj podignut istog dana na isti vremenski rok u eurima 49.900.

Rok 30 godina

Ako je riječ o roku otplate od trideset godina, onda je dug kredita u švicarcima preračunat u eure 77.880, a onog podignutog u eurima - 53.700 eura.