Lalovac je ponovio da želi provesti daljnju reformu poreznih razreda pri čemu bi se ili povećao iznos od 13.200 kuna koji je sada razdjelnik između poreznih stopa od 25 i 40 posto ili potpuno ukinula stopa od 40 posto, a druga mjera je povišenje neoporezivog dijela plaće na 3.000 kuna, piše Novi list

Ostane li SDP na vlasti, sljedeće godine bankarskom sektoru bit će postavljeno pitanje o visokim kamatama na kredite u eurima, najavio je ministar financija Boris Lalovac na tribini održanoj u nedjelju u Samoboru u organizaciji SDP-a dodavši da je njegov cilj da te kamate budu jednake onima u zapadnoeuropskim državama.

- I dalje ćemo pritiskati banke po pitanju kamata, one će i dalje zarađivati u Hrvatskoj, ali ne ekstraprofite. Vlada vlada u Hrvatskoj, a ne banke, poručio je ministar financija objašnjavajući građanima okupljenima na središnjem samoborskom trgu »Što rast znači za svakodnevicu građana«, kako je tribina naslovljena. Lalovac je kazao da rast od 1,2 posto koliko iznosi u drugom kvartalu ove godine znači mnogo, a riječ je i o važnom psihološkom okidaču. Za njega su dva temeljna pitanja u Hrvatskoj - pitanje osobnog dohotka i stambeno pitanje. Prvo utječe na potrošnju i radit će se na tome kako ostaviti još 100, 200 ili 500 kuna u novčaniku građana. Zbog pada dohotka dio građana ne može vraćati kredite, a pitanje je kako smanjiti rate kredita.

Porezni razredi

Dio odgovora Lalovac je nagovijestio najavivši što sprema bankarima kada je riječ o eurskim kreditima ostane li na vlasti SDP. Novinarima je Lalovac ponovio da želi provesti daljnju reformu poreznih razreda pri čemu bi se ili povećao iznos od 13.200 kuna koji je sada razdjelnik između poreznih stopa od 25 i 40 posto ili potpuno ukinula stopa od 40 posto, a druga mjera je povišenje neoporezivog dijela plaće na 3.000 kuna.

Boja »dresa« ne bi trebala umanjiti radost zbog rasta

Lalovac se osvrnuo i na izjave više članova HDZ-a danih nakon objave podatka da je BDP u drugom kvartalu porastao 1,2 posto, a u kojima su bili vrlo kritični i prema Vladi, ali i prema izjavama dužnosnika poput njega i potpredsjednika Branka Grčića.
- Tužan sam kada vidim da je netko žalostan zato što imamo gospodarski rast od 1,2 posto. Trebali bi svi raditi za Hrvatsku i tako se ponašati, a tko će biti bolji taj će i pobijediti, kazao je Lalovac i dodao da bi svi trebali biti sretni određenim pozitivnim pomacima u ekonomiji bez obzira na boju dresa.

- Ne znam hoće li se to moći napraviti ove godine, kazao je Lalovac, pojasnio da je to upitno i zbog blizine izbora, ali i zbog brojnih poslova i izmjena zakona koje su još pred ministarstvom financija, ali »ako nastavimo mogu reći da bismo u prvom, drugom mjesecu krenuli s daljnjim rasterećivanjem dohotka«.

Lalovac je pred publikom koja je zauzela gotovo sve stolice na središnjem trgu (pri čemu su mnogi članovi i simpatizeri SDP-a) konstatirao da u Hrvatskoj oporezujemo rad, »a rada nam fali« i trebalo bi oporezivati kapital i one »jako bogate koji u bankama drže deset milijardi eura, a ne one koji imaju pet ili sedam tisuća kuna plaću«.

Računi u inozemstvu

Govoreći o velikim svotama u bankama, spomenuo je i račune hrvatskih građana u inozemnim bankama, te kazao da oni koji mogu objasniti odakle im novac nemaju nikakvog problema s državom, a onima koji ne mogu objasniti odakle im novac poručio je da će se »znojiti više nego vi danas ovdje« što s obzirom na visoku temperaturu za vrijeme tribine i nije bezazlena prijetnja.

Osvrnuo se i na ekonomske analitičare koji uglavnom rade u bankama ili su karijeru započeli u njima i koje je pitao kako to da mogu prognozirati sve za Vladu, a za svoje bankarske bilance ništa.

Lalovac je ponovio i da se radi na rebalansu proračuna te da će promjene u proračunu biti male, i da se radi i na privremenom financiranju za prvi kvartal sljedeće godine, a nada se da će oba dokumenta u rujnu biti u parlamentu.