Globalni indeks inovacija (GII) već osmu godinu rangira države po stupnju inovativnosti, a ove su se godine u sam vrh uvrstile Švicarska, Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i SAD. Hrvatska je napredovala od prošlogodišnjeg 42. mjesta na 40. mjesto među 141 zemljom uključenom u studiju, navodi se u priopćenju konzultanstke kuće A.T. Kearney.

Gledajući pojedinačna rangiranja po sedam glavnih kriterija za procjenu, Hrvatska je najbolje rangirana bila po kriteriju kreativnosti, a najgore po kriteriju razvoja tržišta.

Globalni indeks inovacija svake godine objavljuju sveučilište Cornell iz SAD-a, poslovna škola INSEAD, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i globalna konzultantska kuća A.T. Kearney u okviru projekta IMP3rove.

Skupina od 25 vodećih zemalja – sve gospodarstva s visokim dohotkom – uglavnom je ostala nepromijenjena. Iznimke su Češka (24.) koja se probila među vodećih 25, i Irska (8.) koja je ušla u deset najboljih. Značajan rast još su zabilježile Kina (29.) i Malezija (32.) koje ne zaostaju mnogo za državama s visokim dohotkom.

"Prepoznavanje uloge inovacija kao pokretača gospodarskog rasta u poduzećima i javnom sektoru, predstavlja priliku za daljnji razvoj konkurentnih prednosti i stvaranje aktivnog nacionalnog inovacijskog okruženja. Veće povezivanje velikih poduzeća s malim poduzećima i startupima u razvoju i trgovanju inovacijama može ključni čimbenik koji će gospodarstvo prebaciti u višu brzinu.”, kaže Marko Derča, potpredsjednik u A.T. Kearney.

Velika Britanija s manje od 1 posto stanovništva izradi 16 posto znanstvenih članaka

Velika Britanija je u samo četiri godine napredovala je s desetog na drugo mjesto, ponajviše zahvaljujući uspješnoj i bogatoj tradiciji u području znanosti i istraživanja jer s manje od 1 % svjetskog stanovništva izradi čak 16 % vodećih znanstvenih članaka.

"Njihova je vlada predana zadatku da pozicionira Veliku Britaniju na sam vrh europskih država u području inovacija, patentiranja novih ideja i razvoja novih poduzeća. Želi li Hrvatska postati mjerilo razvojnih inovacija, morat će poticati inovativnost, među ostalim i suradnjom različitih industrija i iskorištavanjem prilika koje donosi digitalizacija. Isto tako potrebno je zajamčiti veći iznos poticaja za inovacije, ponajprije usmjerenim povezivanjem javnog i privatnog sektora," rekao je Marko Derča.

Međutim, države koje se nalaze u sredini ljestvice prema GII indeksu teško će se probiti u sam vrh jer to zahtjeva brojne promjene. Iako je napredovala na 40. mjesto, Hrvatska će za daljnji napredak i ulazak u skupinu tzv. vodećih inovatora morati donijeti brojne mjere.

Marko Derča savjetuje: "Poticanjem tehnoloških inovacija kroz suradnju malih i velikih poduzeća lakše i bolje će se iskoristiti sinergije, agilnost, financijske poluge i tržište. Povećanjem javnih ulaganja u digitalnu infrastrukturu omogućio bi se razvoj digitalnih poslovnih modela, koji su Hrvatski svakako potrebni. Naposljetku, sudjelovanje velikih i malih poduzeća može se stimulirati i prilagođavanjem regulatornog okvira u području upravljanja u velikim poduzećima."