Hrvatska je izašla iz krize na način da je ostvarila pozitivne stope rasta BDP-a

Hrvatska je izašla iz krize jer je ostvarila pozitivne stope rasta BDP-a, međutim stopa rasta BDP-a ipak treba biti viša od projekcija HNB-a kako bi se utjecalo na visoku zaduženost, mišljenja je guverner HNB-a Boris Vujčić koji je otkrio i najnovija gospodarska kretanja i prognoze za ovu i iduću godinu: Hrvatska će u ovoj godini imati rast BDP-a od 1,7 posto, dok bi u idućoj godini rast mogao iznositi 1,8 posto.

U trećem kvartalu imali smo neočekivano snažan rast BDP-a od 2,8 posto, guverner HNB-a Boris Vujčić očekuje da će i u četvrtom kvartalu doći do sličnog rasta BDP-a, i to od 2,3 posto. Prognoze su - optimistične.

"Ono što je činjenica jest da smo projekcije rasta BDP-a povećali i to četiri puta tijekom ove godine pa možemo reći da je optimizam rastao. Ocjenjujemo da će rast BDP-a biti 1,7 posto ove godine i 1,8 posto iduće godine što je znatno više nego što je bilo na početku ove godine", rekao je Vujčić.

Posljedica je to prvenstveno bržeg rasta izvoza kao i laganog oporavka osobne potrošnje, no pritom Vujčić naglašava da i dalje treba riješiti konkurentnost hrvatske ekonomije i rast javnog duga.

"Sada vidimo da se rast BDP-a ubrzava, što je dobro, međutim projekcija rasta BDP-a za 2016. je još uvijek ispod većine zemalja usporedivih u središnjoj i istočnoj Europi, a javni dug nastavlja rasti".

Hrvatska je izašla iz krize na način da je ostvarila pozitivne stope rasta BDP-a, međutim način na koji treba razmišljati o tome jest koja je poželjna stopa rasta za Hrvatsku kako bi se spriječili budući rizici koji proizlaze iz visoke zaduženosti, odgovorio je guverner na pitanje jesmo li izašli iz krize.

"Ta stopa rasta bi trebala biti viša od one koju mi projiciramo iako možemo reći da Hrvatska jest izašla iz krize jer raste", rekao je Vujčić.

Kad je riječ o stanju javnih financija i dalje je prisutan učinak grude snijega, kaže Vujčić. Riječ je o razlici između rasta BDP-a i prosječne kamatne stope na dug. Kako bi se taj učinak zaustavio potrebna je snažnija fiskalna prilagodba, a ona, smatra Vujčić, ne treba biti dramatična.

"Ne bih ulazio u posao buduće Vlade, to će ona odlučiti. Ono što ja mogu reći - kako bi se zaustavio rast javnog duga zbog ove razlike u projiciranoj stopi rasta BDP-a i prosječne kamatne stope hrvatskoga duga, suficit primarne bi trebao biti oko 1 posto BDP-a".

No, kako je slikovito guverner rekao, naš javni dug i nije baš toliki "bu" kakvim se čini.