Cijene nafte nastavile su padati te je Brent nafta, referentna za europsko tržište, pala na najnižu razinu od 2004. godine.

To je jako dobra vijest za Hrvatsku, a loša za zemlje kojima ekonomija i javne financije ovise o prihodima od nafte.

Cijena Brent nafte s isporukom u veljači pala je za 2 posto, na 36,17 dolara, što je najniža cijena od lipnja 2004 godine, dok se američkom WTI naftom trenutno se trguje na 34,41 dolar za barel, što je pojeftinjenje od oko 35 posto, od početka godine.

Prema ranije objavljenoj analizi švicarskog UBS-a, Hrvatska je među zemljama koje najviše profitiraju od niskih cijena nafte.

Naime, Hrvatska je neto uvoznica nafte, i prema njihovom izračunu, 10 dolara niža cijena nafte, kroz razdoblje od godinu dana, diže BDP za nešto manje od 0,5 postotnih bodova. Ispred nas su po pozitivnom utjecaju niske cijene nafte samo Filipini.

S druge strane, najveću štetu zbog niskih cijena ima Rusija, kojoj 10 dolara niža cijena nafte ruši BDP za nešto manje od 1,5 postotnih bodova.

Osim toga, ruske javne financije vrlo su osjetljive na pad cijena nafte, jer polovica proračuna povezana je s prihodima od nafte i plina, a državni rashodi planirali su se s cijenom nafte od oko 100 dolara.

Zbog toga je Rusija prisiljena trošiti rezerve, a ako se stanje na tržištu nafte ne popravi, bit će prisiljena na drastično smanjenje rashoda, ili povećanje poreza, kako bi izbjegla bankrot.