Proračun će otkriti ima li vlada stvarno reformsko usmjerenje, ili su sve najave bile samo šuplja priča

Nova vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem službeno je formirana krajem prošlog tjedna, a danas je održala svoju prvu sjednicu.

Orešković je jučer održao sastanak s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, no na sastanku nije bilo nikakvih konkretnih zaključaka.

Radilo se o sastanku sa svrhom upoznavanja i razmjene mišljenja, na kojem je Orešković prezentirao planove svoje vlade.

Ranije ovog mjeseca Orešković je bio na Unicreditovoj konferenciji gdje je kao mandatar za sastavljanje vlade razmijenio mišljenja s najznačajnijim inozemnim kreditorima Hrvatske.

 

S obzirom na vrlo visoki javni dug Hrvatske, strani vjerovnici pozorno prate poteze nove vlade, a ključni događaj bit će donošenje proračuna, koji treba biti gotov do kraja ožujka.

Proračun će otkriti ima li vlada stvarno reformsko usmjerenje, ili su sve najave bile samo šuplja priča.

Na tržištu obveznica primjećuju se pozitivna kretanja što znači da ulagači, barem za sada, vjeruju Oreškoviću, no i analitičari Raiffeisen banke, koje smo zamolili za komentar, upozoravaju da je proračun ključan za konačnu ocjenu.

"Tržište je s odobravanjem dočekalo konačno formiranje hrvatske Vlade osobito uzimajući u obzir pozitivnu retoriku premijera i usmjerenost prema reformama.

Posljedično su prinosi na hrvatske euroobveznice zabilježili pad duž krivulje, tako je od početaka godine do danas prinos na najdužu euroobveznicu denominiranu u eurima (2025) zabilježio pad za 26 baznih bodova dok je prinos na najdužu dolarsku denominiranu euroobveznicu (2024) zabilježio pad od 48 baznih bodova .

Ipak treba napomenuti da će prvi indikator budućih poteza Vlade ipak biti proračun za 2016. godinu. No, premija rizika unatoč svemu je i dalje daleko viša od usporedivih zemalja srednje Europe, zorno odražavajući opreznost investitora odnosno pod-investicijski kreditni rejting države", kažu za Index analitičari Raiffeisen banke.

Percepcija rizičnosti Hrvatske kao dužnika je visoka, te je premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku već dvije godine najviša od svih usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe trenutno oko 300 baznih bodova, a to, naravno, poskupljuje zaduživanje.

Hrvatska će, bez obzira na moguće uštede i najavljene privatizacije, i dalje imati visoke potrebe za financiranjem. Tokom sljedećih godina na naplatu stiže oko 19 milijardi kuna godišnje.

U takvim okolnostima važno je da strani ulagači pozitivno percipiraju Hrvatsku, jer to smanjuje troškove zaduživanja.