Odluka Velike Britanije o izlasku iz Europske unije destabilizirala je obveznička tržišta.

Cijene referentnih izdanja, odnosno njemačkih i američkih 10-godišnjih obveznica su porasle, pri čemu je prinos na njemački Bund pao do razine od -0,16 posto da bi se tijekom dana ipak korigirao do razine od -0,06 posto uz vrlo visoke volumene trgovanja.

Prinos na američki Treausury je pao za 29 bazna boda do razine od 1,46 posto što je najveći pad od 2009. godine.

Obveznice EU periferije koje su najviše pogođene ovom odlukom zabilježile su pad cijena, odnosno rast prinosa. Tako su 10-godišnje talijanske obveznice pale za otprilike 0,9 posto dok su one španjolske pale za 1,3 posto uz istodobno širenje spreadova u odnosu na njemački Bund, navodi se u analizi RBA.

Hrvatske euroobveznice također su zabilježile pad cijena. Cijena eurskog izdanja dospijeća 2025. spustila se za 1,3 posto, odnosno imala je prinos od 3,77 posto, dok je dolarska euroobveznica dospijeća 2024. pala za 0,85 posto, odnosno prinos je porastao do 4,74 posto.

Na domaćem obvezničkom tržištu bilo je mirno, a jedina prijavljena transakcija na Zagrebačkoj burzi bila je kunskom obveznicom dospijeća 2026. godine u iznosu od 5,2 milijuna kuna.