Prema podacima kvartalnog pregleda zaposlenosti i socijalnog razvoja u Europi (Employment and Social Development in Europe - ESDE), koji redovito objavljuje Europska komisija, u Europskoj je uniji u drugom kvartalu zaposlenost porasla za 1,4 posto (tj. za 3,2 milijuna zaposlenih), dok je u eurozoni porasla za 1,5 posto (tj. za 2,2 milijuna). Jedina država u kojoj je zaposlenost u istom periodu pala je Hrvatska, za 0,1 posto, dok u Finskoj stagnira. To je nivo zaposlenosti koji premašuje onaj iz 2008., ali i dalje je niži od proklamiranih ciljeva Europske komisije do 2020., a mogu se primijetiti i velike razlike u zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u različitim članicama EU-a.

Kada je pak riječ o nezaposlenosti, ona trenutno na nivou Europske unije iznosi 8,6 posto, što je najniži postotak još od ožujka 2009. Nezaposlenost je pala u 24 članice EU-a, a i dugotrajna nezaposlenost se smanjuje u odnosu na prvi kvartal ove godine i sada iznosi 4,2 posto od sveukupne radne snage. Nezaposlenost mladih u Uniji se također smanjila na 18,6 posto. U Hrvatskoj se pak nezaposlenost smanjila za 3,7 posto, na 12,1 posto.

Postoje velike razlike u nezaposlenosti među članicama EU-a pa tako u Češkoj i Njemačkoj ona iznosi oko četiri posto, dok je u Grčkoj ogromnih 23,4 posto. Španjolska pak ima nezaposlenost od 19,5 posto.

Zanimljivo je i da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj pala za velikih 10,7 posto, ali i dalje je sveukupno 31 posto mladih nezaposleno. Također, treba se uzeti u obzir da te statistike ne odražavaju nužno otvorena radna mjesta u Hrvatskoj, nego svjedoče i o odlasku mladih u inozemstvo u potrazi za radnim mjestom, što se onda statistički vodi kao pad nezaposlenosti mladih Hrvata.

Hrvatska, Portugal i Grčka su jedine članice EU-a u kojima se smanjio sveukupni prihod kućanstava (GDHI), ali se zato u Hrvatskoj povećala radna produktivnost za 3,2 posto.