Pozitivna kretanja u visini proračunskog manjka i javnog duga u 2015. godini i njihov nastavak u ovoj godini stvaraju realne okvire za mogućnost izlaska zemlje iz krize

Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu).

Izvješće se odnosi na posljednje četiri godine, donosi HGK. Prema navedenom izvješću, deficit je konsolidirane opće države iznosio u 2015. godini -11,0 milijardi kuna, odnosno 3,3% BDP-a, dok je u 2014. iznosio -17, 8 milijardi kuna ili 5,4% BDP-a. U odnosu na travanjsku notifikaciju, proračunski je deficit u 2015. godini povećan za 321 milijun kuna (0,1% BDP-a), i to za 144 milijuna kuna kod državnog proračuna i za 284 milijuna kuna kod proračuna lokalne države. Istodobno je manjak fondova socijalne sigurnosti smanjen za 110 milijuna kuna. Navedene su korekcije najvećim dijelom rezultat revizije bruto investicija u fiksni kapital te uključivanja finalnih podataka za velike jedinice sektorizirane unutar opće države. Revizijom je smanjen proračunski manjak u 2014. godini (za 286 milijuna kuna ili za 0,09% BDP-a), dok visina manjka proračuna opće države za 2012. i 2013. godinu nije mijenjana.

Listopadskom je notifikacijom dug opće države utvrđen u visini od 289,6 milijardi kuna ili 86,7% BDP-a, što je neznatno (za 84,8 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a) manje nego u travanjskoj notifikaciji. Podaci o visini javnoga duga u ostalim godinama ostali su nepromijenjeni.

Bez obzira na blage korekcije visine deficita i duga, listopadsko je izvješće očekivano potvrdilo jasan napredak zemlje u zadovoljavanju kriterija europske fiskalne politike.

Nesumnjivo je da je Hrvatska postigla značajnu fiskalnu konsolidaciju koja je svojim rezultatima nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2019., pri čemu su zadovoljene i Preporuke Vijeća EU iz siječnja 2014. godine u kojima je traženo spuštanje proračunskog manjka na 3,5% BDP-a u 2015. godini te na 2,7% u 2016. godini.

Pozitivne tendencije jasno su vidljive i u kretanju javnog duga čija je neodrživo visoka dinamika rasta tijekom krize najprije usporena u 2015. godini, a potom stabilizirana u ovoj. Napredak je dijelom rezultat ubrzanja gospodarskoga rasta pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima, ali i pozitivnih rezultata u kontroli proračunskih rashoda. Tako su u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu ukupni rashodi proračuna opće države smanjeni za 2,1 milijardu kuna ili za 1,3%, dok su istodobno proračunski prihodi povećani za 4,7 milijardi kuna ili za 3,3%.

I u europskim je okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju među pet najuspješnijih zemalja prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2015. godini (uz Sloveniju, Portugal, Bugarsku i Cipar), dok se prema kretanju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska i dalje nalazila unutar trećine europskih zemalja u kojima nije započelo smanjivanje tog udjela. Manjak proračuna opće države na razini prosjeka Europske unije iznosio je 2,4% BDP-a u 2015. godini i bio je za 0,6 postotnih bodova niži nego u prethodnoj godini, pri čemu šest zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 3% BDP-a. Istodobno je prosječan udio duga opće države u BDP-u u EU-28 iznosio 85,0% (1,7 postotnih bodova manje nego u 2014. godini), pri čemu 17 zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 60%.

Pozitivna kretanja u visini proračunskog manjka i javnog duga u 2015. godini i njihov nastavak u ovoj godini stvaraju realne okvire za mogućnost izlaska zemlje iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno otvaraju i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje. Trenutni kreditni rejting koji se nalazi dva stupnja ispod investicijskog i s negativnim izgledima kod svih triju najvažnijih rejting agencija, utvrđen je na toj razini ponajprije zbog visokoga proračunskog manjka, velike zaduženosti države i ostalih sektora, niskoga gospodarskog rasta te prisutnih elemenata političke nestabilnosti. Oblikovanjem nove Vlade i jasnim povoljnim kretanjima u razinama duga i deficita, otklanjaju se glavne prepreke za napredak u kreditnom rejtingu, najprije barem za promjenu izgleda njegova kretanja, što bi omogućilo jeftinije financiranje države i ostalih sektora, a time i nastavak povoljnijih kretanja u javnim financijama.