Reforma će ići u smjeru povećanja mirovina sadašnjim umirovljenicima i smjeru njihova ponovnog uključivanja u tržište rada.
Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu
održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog
vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju
penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene
nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u
1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada
i mirovinskog sustava.
Za buduće umirovljenike odnosno one koji će ići u mirovinu
sljedećih 10 do 15 godina a koji će bez reforme imati 600 do 700
kuna manju mirovinu, ići će u smjeru izjednačavanja sa sadašnjim
umirovljenicima, a za one najmlađe koji će 40 godina provesti u
sustavu oba mirovinska stupa, u smjeru jačanja drugog mirovinskog
stupa, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko
Pavić.
“Cilj je dugoročna održivost mirovinskog sustava, ali i povećanje
i adekvatnost mirovina za sadašnje i buduće umirovljenike” ,
istaknuo je Pavić napomenuvši kako hrvatski prosječni
umirovljenik ima 30 godina staža, a primjerice Nijemac 37 godina,
te kako godišnje za mirovine fali 17 milijardi kuna.
Prema prijedlogu mirovinske reforme, muškarci i žene u starosnu
mirovinu će od 2031. godine ići sa 67 godina života. Prema
sadašnjem zakonu sa 67 godina išli bi tek od 2038. godine.
Također prema prijedlogu odlazak u prijevremenu mirovinu
penalizirat će se s 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno 4,08
posto po godini do maksimalno 20,4 posto za 5 godina ranijeg
odlaska u mirovinu.
Mirovinskom reformom se predlaže i proširenje rada uz mirovine na
korisnike starosnih mirovina, korisnike prijevremenih starosnih
mirovina i umirovljene vojne osobe, policijske službenike i
ovlaštene službene osobe. To znači da će ti umirovljenici moći
raditi do 4 sata dnevno uz primanje mirovine u punom iznosu.
Predlaže se i povećanje minimalne mirovine za tri posto, kao i
rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto. Naime pravo
na taj dodatak imali bi osiguranici rođeni 1962. i mlađi koji se
odluče ušteđevinu iz drugog stupa prenijeti u prvi stup, doznaje
se iz ministarstva.
Cilj reforme i jačanje drugog mirovinskog stupa
Izračuni pokazuju da bi osoba rođena 1962. s prosječnom plaćom i
35 godina staža imala iz oba mirovina stupa 600 kuna manju
mirovinu od osobe koje je rođena godinu dana ranije. Zato se za
njih predlaže mogućnost pravo izbora povoljnije situacije.
Izračuni pokazuju i da trošak dodatka od 27 posto do 2040. iznosi
40 milijardi kuna.
No taj dodatak, poručuje ministar Pavić, ne rješava pitanje 300
tisuća hrvatskih građana rođenih nakon 1962. a koji primaju
minimalnu plaću ili plaću do 75 do 85 posto prosječne plaće.
Naime, oni će i s dodatkom biti ispod minimalne mirovine. “I za
njih ćemo osigurati prijelaz u prvi stup kako bi im se osigurala
barem minimalna mirovina”, najavio je.
Ministar Pavić posebno ističe kako je cilj reforme i jačanje
drugog mirovinskog stupa kao i širenje mogućnosti ulaganja
obveznih mirovinskih fondova. Tako se reformom od 2020.
planira povećanje doprinosa za drugi stup na 5,5 posto a od 2022.
na šest posto. Planira se i unapređenje trećeg mirovinskog stupa,
dobrovoljne mirovinske štednje putem poticaja poslodavcima i
članovima.
Reforma će ići i u smjeru smanjivanja naknada obveznih
mirovinskih fondova kao i naknada mirovinskog osiguravajućeg
društva (MOD) kako bi više novca ostalo na računima građana i
kako bi isplate iz drugog stupa bile veće.
U tom smjeru ministar Pavić najavio za početkom iduće godine
osnivanje državnog MOD-a pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko
osiguranje.
Ranije danas predstavnici sindikata su demonstrativno napustili
sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem na
kojem su razgovarali o najavljenoj mirovinskoj reformi jer, tvrde
sindikalci, ministar nije uvažio njihove prijedloge pa su
dovedeni pred gotov čin, zbog čega najavljuju izlazak radnika na
ulice.
Sindikati su napustili sastanak nakon što je Pavić odbio
pregovarati o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu i
penalizaciji za prijevremeni odlazak u mirovinu, rekao je Hini
predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
