Vladimir Putin prisegnuo je u ponedjeljak na četvrti predsjednički mandat do 2024., godine, na svečanosti priređenoj u Velikoj palači u Kremlju gdje je poručio da je njegov životni smisao učiniti sve što može za Rusiju.
“Smatram svojom zadaćom i smislom svog života učiniti sve što
mogu za Rusiju, za njezinu sadašnjoj i budućnost”, izjavio je
Putin prisežući na dužnost držeći ruku na knjizi ruskog Ustava.
Izabran u ožujku na novi predsjednički mandat glasovima 76,7
posto birača, što je njegov najbolji izborni rezultat otkako je
došao na vlast, Putin upravlja Rusijom od 2000. godine bilo
kao premijer ili predsjednik države.
“Napose sam svjestan svoje goleme odgovornosti prema svakome od
vas, prema Rusiji”, izjavio je Putin na svečanosti polaganja
prisege.
“Učinit ću sve kako bih povećao snagu, prosperitet i slavu
Rusije”, poručio je.
“Sva naša ljepota i sva naša snaga leži u našoj kulturnoj
autentičnosti i našem jedinstvu”, rekao je novi/stari predsjednik
Vladimir Putin.
Od bivšeg časnika KGB-a do oca nacije
Putin, bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000. zamijenivši
Borisa Jeljcina na dužnosti predsjednika tada nestabilne i
gospodarski slabe zemlje. Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog
toga što je zahvaljujući prihodima od nafte donio zemlji
stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog
ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.
Na međunarodnoj pozornici je nastojao obnoviti ruski utjecaj u
svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a koji je nazvao “najvećom
geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća” i kaotičnih godina
vladavine Borisa Jeljcina.
Tako je 2014. počeo obnavljati “veliku Rusiju” pripojivši joj
ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih
specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana
poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.
Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula
najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja hladnog rata. Zapad
usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na
istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.
Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem
Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju
sportskom velesilom.
Rusija je 2014. bila organizator Zimskih olimpijskih igara u
Sočiju koje su bile najskuplje u povijesti, ali su nakon
objave McLarenova izvješća 2016. snove Kremlja raspršile optužbe
za sustavno dopingiranje, što potonji poriče.
Svi Putinovi mandati
Kada je krajem 1999. Jeljcin podnio ostavku i imenovao ga
premijerom koji ga ima nasljediti, Putin se već
bio nametnuo kao prvi čovjek u zemlji, jedini sposoban da
zajamči sigurnost nakon njegova odlaska.
Nakon lake pobjede na izborima 2000. Putin učvršćuje vlast
opirući se na “strukture sile” (tajna služba, policija i vojska)
i na bliske suradnike.
Ubrzo iz političke igre isključuje oligarhe, poslovne ljude koji
su se obogatili u mutnim privatizacijama 1990-ih, a neposlušnike
šalje iza rešetaka, poput vlasnika naftne kompanije Jukosa
Mihaila Hodorkovskog.
Kremlj pojačava kontrolu i nad televizijskim mrežama koje mu
smetaju zbog svog slobodarskog tona naslijeđena iz 90-ih.
Budući da po ustavu nije mogao obnašati više od dva predsjednička
mandata, 2008. povjerava Kremlj svom premijeru Dmitriju Medvedevu
i preuzima njegovu dužnost.
Krajem 2011. najavljuje povratak u Kremlj na novi mandat koji je
u međuvremenu produljen na šest godina, što potiče veliki val
prosvjeda u zemlji.
No prosvjedni pokret slabi kada u proljeće 2012. ponovo
nadmoćno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Nakon
toga u parlamentu se donose zakoni za koje oporba ocjenjuje
da guše slobodu i omogućuju jaču represiju bilo kakva oblika
prosvjedovanja.
