Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak u Livnu, gdje je započeo dvodnevni posjet BiH, kako će Hrvatska graditi Pelješki most na svom teritoriju odbacujući tako mogućnost odgode toga projeka na čemu inzistiraju bošnjački politički čelnici povezujući to pitanje s razgraničenjem dviju država na moru i slobodnog izlaska na otvoreno more.
“Pelješki most gradit će se na hrvatskom teritoriju i ta je
činjenica najvažnija. Sva pitanja u pogledu tehničkih gabarita su
godinama usuglašavana na stručnoj razini. Ako bilo što treba
pojasniti našim prijateljima u BiH, sve nadležne službe, od
vlade, MVPEI-a, te ministarstva mora, prometa i infrastrukture će
to napraviti”, rekao je Plenković upitan da prokomentira današnje
stajalište ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića, inače
člana Stranke demokratske akcije.
Pojasnio je da je o izgradnji Pelješkoga mosta razgovarao
telefonski s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom
Zvizdićem dodajući kako će izgradnja toga mosta kojim Hrvatska
povezuje svoj jug biti korisna i za sam Neum.
“Mislim da će taj projekt povezivanja juga Hrvatske s ostalim
dijelom Hrvatske biti u suštini i izrazito koristan za BiH,
posebice oko Neuma jer će tijekom sezone olakšati veliki pritisak
i gužve koje nastaju te zagušuju i tamošnji turizam”, dodao
je.
Plenkovića je u Livnu dočekao predsjedavajući BiH Predsjedništva
Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH te predsjedavajuća
Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto, te županijski i
lokalni dužnosnici s kojima se zadržao u kratkom razgovoru nakon
čega je obišao i Srednju strukovnu školu Silvija Strahimira
Kranjčevića za čiju je obnovu vlada RH u dva navrata izdvojila
ukupno 1.050.000 kuna. Plenković je istaknuo kako stalna potpora
projektima bh. Hrvata govori o odnosima s BiH i sunarodnjacima u
toj državi.
“Ta činjenica potvrđuje ne samo deklaratorno nego da je BiH naša
najvažnija prijateljska susjedna država s kojom razvijamo izvrsne
odnose i s kojom želimo unaprijediti gospodarsku suradnju i
politički dijalog te riješavati neka otvarena pitanja. No,
jednako tako kao odgovorna država želimo dati potporu Hrvatima
kao konstitutivnom, ravnopravnom narodu u BiH”, istaknuo je
premijer.
On je obećao da će pokušati riješiti pitanje prekategorizacije
graničnih prijelaza kod Livna Vaganj Kamensko kako bi postali
međunarodni granični prijelaz te prijelaz za prijevoz kvarljive
robe što bi omogućilo ljudima iz ovoga područja lakše
prometovanje ali i izvoz poljoprivrednih proizvoda.
Najavio je i mogućnost povećanja potpore bh. Hrvatima iz
hrvatskog proračuna ali sukaldno mogućnostima proračuna kako bi
Hrvati ostajali u toj zemlji što je strateški interes Hrvatske.
“Moramo učiniti sve da se omogući njihovo uključivanje u tržište
rada, ali i osigurati jačanje gospodarstva jer bez toga teško je
opstati u ovim područjima”, rekao je hrvatski premijer.
U Livnu će se uskoro otvoriti i Konzulat RH što bi trebalo
tamošnjim hrvatskim državljanima olakšati mogućnost dobivanja
konzularnih usluga za koje su do sada morali ići u udaljeni
Mostar.
Predstavnik lokalnih vlasti, gradonačelnik Livna Luka Čelan
izrazio je očekivanje da će Hrvatska elektroprivreda povećati
izdvajanja za korištenje vodenog potencijala iz Buškog jezera,
ističući da Tomislavgrad i Livno nisu zadovoljni s izdvajanjem
tek 1,5 milijuna maraka, oko 750.000 eura godišnje naknade od
strane HEP-a.
Predsjednik Čović rekao je kako u dogovoru s RH želi ojačati
Hrvate u BiH kroz posebnu demografsku strategiju.
“Mi želimo posebno naglasiti izradu demografske strategije
hrvatskog naroda koja će se raditi u Republici Hrvatskoj pri čemu
će Hrvati zauzeti posebno mjesto kao konstitutivni narod u BiH.
Sada treba promijeniti proces i jačati ambijent za normalan život
tako da mladi ljudi ostaju kako bi revitalizirali ovaj prostor”,
rekao je Čović.
Hrvatski premijer nakon Livna uputio se u Široki Brijeg gdje će
posjetiti Franjevački samostan i galeriju slika te se susresti s
gradonačelnikom Mirom Kraljevićem nakon čega je predviđen posjet
Mostaru gdje će sudjelovati u otvorenju Doma za siromašne
studente i Pučke kuhinje koju grade franjevci u Mostaru te
sudjelovati na akademiji povodom 100. godišnjice akcije fra
Didaka Buntića koji je 17.000 djece spasio od gladi odvozeći ih
za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata iz Hercegovine u
Slavoniju.
Za sutra je predviđen posjet Dokumentacijskom centru Domovinskog
rata u BiH te obilazak Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.
