Europski parlament je u utorak usvojio izvješće hrvatske zastupnice Marijane Petir o ulozi žena u ruralnim područjima koje poziva države članice da koriste europske fondove za poboljšanje položaja žena u ruralnim područjima i upozorava na "nevidljiv" rad žena, poput brige o obitelji i domaćinstvu.
Marijana Petir je izvješće kao članica Odbora za prava žena
i ravnopravnost spolova pripremila sa španjolskom
zastupnicom Lidiom Senrom Rodriguez
(Ujedinjena europske ljevice i Nordijska zelena ljevica) iz
Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Petir u izvješću ističe da su obiteljska poljoprivredna
gospodarstva glavni nositelji poljoprivredne proizvodnje, a da
svega s oko 30 posto njih upravljaju žene te stoga poziva na
korištenje instrumenta iz Europskog fonda ruralnog razvoja koji
omogućava da se uvede potprogram za žene poljoprivrednice.
Izvješće ističe da nijedna zemlja članica ne koristi
mogućnost ustanovljavanje potprograma za
žene koju pruža Europski fond za ruralni razvoj, dok
primjerice svi znaju za sličan potprogram za mlade
poljoprivrednike, koji mogu dobiti i do 50 tisuća eura
bespovratne pomoći.
“Ovim izvješćem pozivamo Hrvatsku i druge članice da iskoriste
taj instrument koji postoji u Zajedničkoj poljoprivrednoj
politici i da uvedu takve potprograme za žene kako bi im se
olakšalo poslovanje i život u ruralnim prostorima”, rekla
je Petir.
Izvješće upozorava i na pitanje zakonodavnog reguliranja položaja
žena, odnosno priznavanja njihovog profesionalnog statusa. Žene
u ruralnim područjima, iako čine gotovo 50 posto ukupnog
radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima EU-a,
uprvaljaju sa samo 30 posto obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava, dok je velikoj većini
slučajeva formalno vlasnik poljoprivrednih gospodarstava
suprug. Izvješće stoga poziva da se žene prizna kako
suvlasnice obiteljskih gospodarstva kako bi mogle koristiti
pomoći za žene zaposlene u sektoru poljoprivrede.
Marijana Petir smatra da bi upravo uvođenje potprograma za pomoć
ženama u poljoprivredi moglo doprinijeti rješavanju tog
problema. “Mislim da bi puno lakše riješili pitanje
vlasništva kada bi imale ovakve potporgrame jer je vidljivo
da su se nakon uvođenja potprograma za mlade doista počeli
događati ti prijenosi vlasništva nad OPG-om”, s obzirom da je
uvjet mladi poljopirvrednik bude nositelj obiteljskog
poljoprvrednog gospodasrtva kako bi ostvario pravo na sredstva iz
fondova, rekla je Marijana Petir za Hinu uoči
glasovanja o izvješću u Europskom parlamentu .
Značajan broj žena na selu nema zdravstveno i mirovinsko
osiguranje, nema plaćeni porodiljni dopust, nema mirovinu, a ako
je i ima onda je bitno niža od mirovine muškarca, dok gotovo 50
posto ruralnih žena ne ide na godišnji odmor i nema dovoljno
instrumenata kako bi uskladilo privatni i poslovni život,
upozorava se nadalje u izvješću.
“Mnogobrojne žene pomažu svoji supruzima na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima no njihov rad nije prepoznat,
nemaju zdravstveno, mirovinsko niti bilo kakvo drugo
osiguranje te se suočavaju s okolnošću da ne mogu
koristiti ni različita prava koja bi im pripadala. One rade ali
njihov rad nije evidentiran niti prepoznat”, objasnila je
Petir.
Tijekom 2014. žene su ostvarile oko 35 posto ukupnog radnog
vremena u poljoprivredi, odnosno bile su zaposlene na 53,8 posto
nepunog radnog vremena i 30,8 posto punog radnog vremena, što je
znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na
poljoprivrednim gospodarstvima obavljale su i drugi rad (briga o
obitelji i domaćinstvu) koji je često okarakteriziran kao
“nevidljiv”, navodi se, među ostalim u izvješću.
