Odbor za
unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je organizirao
raspravu o Uredbi o sljedivosti i sigurnosti proizvoda koja je već dvije godine
blokirana u Vijeću. U raspravi je sudjelovala i jedina hrvatska
zastupnica u tom odboru Biljana Borzan.
Europski
parlament je još u prošlom mandatu usvojio prijedlog da se uvede obvezna
“made in” oznaka za sve vrste proizvoda koji se proizvode u EU.
Oznaka je trenutačno dobrovoljnog karaktera, bez jasnih kriterija koje mora
zadovoljavati.
“Odbor
za unutarnje tržište i zaštitu potrošača smatra da kupci imaju pravo znati
odakle potječe ono što kupuju. Isto tako, ta bi oznaka bila dio trgovačkih
pregovora s trećim zemljama. Na taj način bi se proizvodi poput nesigurnih
igračaka ili odjeće s kemikalijama koji se nađu na tržištu mogli pratiti do
proizvođača, a ne da se uklanjaju s tržišta tek nakon što su ih potrošači
konzumirali. Čak 80 posto proizvoda koji se prijave RAPEX-u predstavlja
ozbiljnu ugrozu za zdravlje i sigurnost potrošača”, objašnjava Borzan.
Međutim,
Vijeće ne želi odblokirati daljnje pregovore budući da se države članice koje
imaju bogatu industriju protive obvezatnom uvođenju oznake porijekla i jasnim
kriterijima koje ta oznaka mora podrazumijevati.
“Jedna
od zemalja koje se najviše opiru oznaci je Njemačka. Naime, oni se nalaze u
jednoj konfliktnoj situaciji. Nedavno je Savezni sud zabranio oznaku
“proizvedeno u Njemačkoj” na ambalaži kondoma koji su se našli na
tržištu jer je proizvod samo konačno obrađen i upakiran u Njemačkoj, ali su
osnovne sastavnice iz azijskih zemalja. S druge strane, smatraju da bi ova
oznaka učinila veliku štetu njihovoj autoindustriji, jer su auti koji imaju
sastavne dijelove iz drugih zemalja sada slobodno deklarirani kao njemački
proizvod”, kaže Borzan.
Nasuprot
tome, zemlje poput Francuske i Italije su od te oznake sebi već stvorile brand u
svijetu, posebice u tekstilnoj i keramičkoj industriji.
Predsjednik
grupe socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Talijan Gianni Pittela je
rekao kako EU u okviru TTIP-a prihvaća nove standarde u oznakama porijekla, a
da uopće nema svoj kompromisni obvezatni način označavanja.
Povjerenica
za zaštitu potrošača Vera Jourova je u svibnju objavila studiju na osnovi koje
je ocijenila koje će industrije imati najmanji trošak i podržala ideju
kompromisnog rješenja gdje bi se mjere prvo primijenile na određene sektore koji
imaju najmanji trošak prilagodbe: tekstil, odjeća, obuća i pripadajući dodatci,
igračke i keramički proizvodi.
“Za
takvo tzv. “sektorsko rješenje” u prijelaznom periodu glasala je i
Hrvatska. Imala sam priliku razgovarati s proizvođačima tekstila i keramike
koji kažu kako im troškovi prilagodbe na novu oznaku ne bi bili veliki. S druge
strane, oznaci se protivi danski LEGO jer su procijenili da će imati 24
milijuna eura dodatnih ulaganja. Međutim, realno gledajući, taj iznos nije
toliko velik za poduzeće poput LEGO-a koje je već svojim imenom stvorilo brand.
S druge strane, mali i srednji poduzetnici, koji nemaju novaca za marketing
kojim bi stvorili prepoznatljivost porijekla proizvoda na globalnom tržištu,
imali bi veliku korist od ovakve oznake”, ocijenila je Borzan.
Tijekom
rasprave su predložena i kompromisna rješenja poput “Sastavljeno
u…” ili “Komponente proizvedene u…”, kako bi se ubrzao
postupak.
“Postoje
mišljenja da je oznaka porijekla sama po sebi zavaravajuća za potrošače, jer nastupaju
s predrasudom prema robi primjerice iz istočne Europe ili Kine koja ne mora
biti točna. S druge strane takva oznaka doprinosi povjerenju potrošača jer su
primjerice proizvodi iz EU proizvedeni prema višim ekološkim i sigurnosnim
standardima. Zato je važno graditi kompromisno rješenje”, kazala je
Borzan.
