Argentinci u nedjelju izlaze na predsjedničke
izbore kako bi izabrali predsjednika koji će nakon 12 godina okončati
vladavinu bračne dinastije Kirchner, pokojnog Nestora (2003.-2007.) i
njegove udovice i nasljednice Cristine Fernandez de Kirchner
(2007.-2015.).
Fernandez de Kirchner se zbog
ustavnog ograničenja ne može natjecati za treći uzastupni mandat i nekon
prvotnog nećkanja podržala je Daniela Sciolija, potpredsjednika države u
mandatu njezina supruga i aktualnog guvernera pokrajine Buenos Aires.
“Preobrazba
Argentine neće završiti jer će Daniel biti predsjednik svih Argentinaca
i nastavit će programe koje smo mi pokrenuli”, rekla je Fernandez de
Kirchner na Sciolijevom političkom skupu.
Scioli je kandidat
vladajuće peronističke koalicije Front za pobjedu, ali se vjeruje da je
više okrenut prema centru od ljevičarskog bračnog para Kirchner i da je
od njih umjereniji. Kritičari su često optuživali Kirchnere da vladaju
autoritarno i ne mare mnogo za postizanje konsenzusa.
Scioli,
koji se u mladosti vrlo uspješno bavio utrkama brzih brodova i izgubio
ruku u nesreći na utrci na rijeci Parani 1989. godine, veliki je favorit
nedjeljnih izbora.
Po argentinskom izbornom zakonu za pobjedu u
prvom krugu predsjedničkih izbora treba 45 posto glasova ili 40 posto
pod uvjetom da drugoplasirani zaostaje više od 10 posto.
Po
posljednjim anketama, Scioli je blizu 40 posto, a njegov glavni
protukandidat gradonačelnik Buenos Airesa Mauricio Macri, kandidat
oporbene koalicije desnog centra Cambiemos, na rubu osvajanja 30 posto,
što znači da će utrka oko toga hoće li biti drugog kruga biti
neizvjesna.
Treći jaki kandidat Sergio Massa, koji je bio šef
osoblja u administraciji Nestora Kirchnera, ali se od bračnog para
odvojio posebnom političkom platformom, polako gubi potporu jer
preizborna kampanja postaje sve više polarizirana. Ankete mu ne daju
više od 20 posto.
Idući argentinski predsjednik, koji preuzima
dužnost 10. prosinca, morat će se primiti rješavanja problema inflacije,
koja je na godišnjoj razini oko 20 posto i potiče cvjetanje crnog
financijskog tržišta i smanjenje deviznih rezervi središnje banke.
Drugi
mu je problem pitanje propalih dioničara nakon državnog bankrota
Argentine 2001. godine. Nešto više od 92 posto dioničara uspjelo se
nagoditi s vladom oko djelomične odštete, ali preostalih osam posto
zahtijeva punu odštetu i tužilo je Argentinu na američkim sudovima. Zbog
tog spora Argentina nema pristup većem dijelu međunarodnog kreditnog
tržišta.
Argentinska ekonomija se relativno dobro nosi sa
svjetskom financijskom krizom i bilježi marginalni rast, dok je za
usporedbu susjedni Brazil u recesiji, što Scioli pripisuje
“kontinuiranoj domaćoj potrošnji i ravnomjernoj raspodjeli dohotka”.
Fernandez
de Kirchner je na kraju svog drugog mandata i dalje popularna i sva tri
glavna kandidata priznaju da je Argentina mnogo napredovala od vremena
masovne krize početkom stoljeća i da će se truditi nadograditi njezinu
politiku.
