Osobe s invaliditetom iz 32 udruge zatražile
su od političara odgovore kako će unaprijediti položaj osoba s
invaliditetom, poručivši strankama i nezavisnim listama da “inkluzija
počinje namjerom, no stranke je nisu pokazale”.
Udruge
osoba s invaliditetom uputile su poziv na očitovanje strankama i
nezavisnim listama o tri ključna problema čije otklanjanje može značajno
unaprijediti njihov položaj, pitanje prijevoza, inkluzivnog obrazovanja
i širenje mreže socijalnih usluga. Na 22 poslana upita, odgovorili su
samo SDP, Hrvatska Zora i Pametno.
Osobe
s invaliditetom nisu na ljestvici prioriteta programa političara,
smatraju udruge, podsjećajući da u Hrvatskoj živi preko pola milijuna
osoba s invaliditetom, od čega 465.000 ima pravo glasa.
Udruge
od vlasti očekuju razumijevanje za njihove specifične probleme i
preuzimanje obveze za rješavanje tih problema kroz provedbu konkretnih
aktivnosti i mjera.
Najvažnija pitanja za njih su
mjere za osiguravanje pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom iz
ruralnih sredina, osiguravanje sustavne, svima dostupne i kontinuirane
podrške inkluzivnom obrazovanju u sklopu formalnog sustava obrazovanja,
te osiguravanje ravnomjerne dostupnosti socijalnih usluga u zajednici.
Udruge najavljuju da će pratiti rad buduće Vlade kojoj preporučuju da
se u procese kreiranja strateških dokumenata prometnog razvoja uključe
prestavnici udruga osoba s invaliditetom, te unaprijedi infrastruktura i
oprema u svim oblicima lokalnog prijevoza kako bi se zaustavilo
ograničavanje kretanja osobama s invaliditetom i postale im dostupne
socijalne i zdravstvene usluge.
Zalažu
se za predviđanje višegodišnjeg okvirnog ugovora za pružanje podrške
inkluzivnom obrazovanju kako bi se osigurale potrebne usluge podrške
kroz kvalitetno i pravovremeno planiranje.
Predlažu da se pomoću
sredstava iz Strukturnih fondova, primarno Europskog socijalnog fonda,
postave uvjeti natječaja koji omogućavaju višegodišnje financiranje
podrške na regionalnoj razini.
Također traže usklađivanje mjera za zapošljavanje i osiguravanje kontinuiranog zapošljavanja osoblja unutar škola, definiranje realnih potreba za socijalnim uslugama i koordinaciju dionika u lokalnoj zajednici, uz osnivanje mreže pružatelja i organiziranje
sastanaka za razmjenu iskustava.
Koordinacija bi doprinijela i boljem
međusobnom razumijevanju, bržem postupku ugovaranja i smanjivanju
administrativnih barijera kod promjena i ugovaranja usluga, ističu
udruge.
