Zadarski arhitekt i akademik Nikola Bašić gostovao je u emisiji Otvoreno te je kritizirao novi zakon Vlade i ministra Branka Bačića koji se tiče prostornog uređenja i gradnje
Saborska oporba vrlo je kritična prema ovom paketu zakona, smatraju da se i dalje pogoduje privatnim investitorima, a ne isključuju ni prosvjede da zaustave donošenje zakona. Vlada odgovara: glavni cilj je brža izgradnja stanova za priuštivo stanovanje.
Bačić: Usvojeno 30% primjedbi
Bačić je potvrdio da je na prijedlog zakona o prostornom uređenju u javnom savjetovanju došlo oko 1700 primjedbi, od kojih je oko 30% usvojeno.
– Ovaj set zakona je reformski paket koji uređuje tri temeljna državnog razvoja. To je prostor, gradnja i energija. Donosimo zakon o prostornom uređenju, zakon o gradnji kojim uređujemo gradnju i zakon o energiji kojim doprinosimo energetskoj samodostatnosti Hrvatske, rekao je.
Naveo je da je postojeći zakon dobro postavio da se iz državnog plana prostornog razvoja utvrđuju strateški prioriteti Hrvatske te da se za projekte od državnog značaja građevinske dozvole mogu izdavati izravno iz tog dokumenta, bez izmjena planova nižeg reda.
Naveo je primjer – za važan infrastrukturni projekt poput željezničke pruge Rijeka – granica s Mađarskom, dozvola bi se mogla izdati direktno iz državnog plana. Na županijskoj razini temeljni je dokument prostorni plan županije, iz kojeg se izdaju dozvole za projekte županijskog značaja, dok ostalo definiraju planovi gradova i općina.
– To je stav koji zastupamo od početka i za koji vjerujemo da ubrzava realizaciju ključnih projekata, rekao je.
Naglasio je da je Vlada postavila tri cilja u mandatu, između ostalog to vam je digitalizacija, demografija, dekarbonizacija.
– S našim paketom zakona doprinosimo digitalizaciji jer od 1. siječnja potpuno digitaliziran cijeli sustav prostornog uređenja i gradnje. Doprinosimo dekarbonizaciji, smanjivanju potrošnje fosilnih goriva kroz energetsku učinkovitost u zgradarstvu, propisivanjem kako nam zgrade trebaju izgledati do 2030. godine i nakon 2030. godine. Doprinos demografiji mojeg ministarstva je omogućavanje pristupačnog stanovanja. Da bismo to stanovanje učinili pristupačnim, moramo sukladno našem nacionalnom planu stambene politike koji je donesen u ožujku ove godine, omogućiti brzu izgradnju novih stambenih jedinica. Ako ne uđemo u ove zakone i ne donesemo zakone koji će omogućiti propulzivnom cijeli sustav profesionalnog uređenja, mi nećemo dostići taj naš osnovni cilj da našim sugrađanima koji nisu u prilici pristupačnog stanovanja brzo omogućimo pristupačno stanovanje.
Bašić: Prostor je nacionalno dobro
Arhitekt i akademik Nikola Bašić je uputio otvoreno pismo Vladi u ime Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a, tražeći da se prijedlog ovog zakona povuče na doradu da ne ide sada u donošenje.
– Radi se o nečemu što je iskonska civilizacijska stečevina, a to znači promišljanje i kreiranje prostora, rekao je.
Smatra kako ovaj zakon ne odgovara na ključno pitanje – kako zaštititi hrvatski prostor, kako razvijati ga dalje i razvijati njegov identitet, sačuvati njegovu dušu i to u onom smislu u kojem on predstavlja opće i zajedničko dobro, kako njime upravljati mudro u uvjetima tržišne otvorene ekonomije.
– Ovaj zakon i svi prethodni zakoni na to odgovaraju rutinski ili odgovaraju prema nekakvim šemama stanovitih agendi koje nam dolaze iz Europske unije, a koje mi prepisujemo, i sad ih prepisujemo u preambuli naših zakona, mada su neke već stare 15-20 godina, a mi ih sad stavljamo kao osnovicu za kreiranje novog alata kojem ćemo upravljati prostorom. Dakle, ne može biti dobrog zakona kojem ne prethodi jedna dobra vizija, dobra ideja, konsenzus što napraviti i kako upravljati s našim najvećim nacionalnim dobrom, a to je prostor. To je odakle mi moramo startati i kad se oko toga usuglasimo, zakon nam treba kao sredstvo, kao alat da bismo naše ideje, naše namjere, našu odlučnost da taj naš prostor kao stvarnu i metaforičku baštinu sačuvamo za dobrobit naše zajednice, a pogotovo za dobrobit onih koji se još nisu ni rodili. U tome je problem i mi nemamo odgovor na to pitanje ni u struci, ni u politici. Ja vas samo želim svi skupa priupitati, jeste li čuli za neku hrvatsku stranu, kog bilo s desnog ili lijevog spektra ili sredine, da u svom programu ima viziju razvoja hrvatskog prostora u uvjetima otvorene ekonomije, rekao je.
“Razočaran sam, ljudima se poručuje da su građani drugog reda”
– Ključno je da prestanemo perpetuirati ove obrasce i da se u ovakvoj emisiji ne posveti ovoliko vrijeme prepucavanja političkog između aktualnog ministra i bivše ministrice, a da se porazgovara više o suštini. Kad čujem da je za priuštivo stanovanje, da je to tema koji rješava zakon o prostornom uređenju. To je smiješno, to je mjera koja nema veze, ili ima veze, ali tek u nekoj krajnjoj razini kao element prostornog uređenja, jer vi na ovaj način u stvari najavljujete rješavanja pitanja onih najslabijih, a to su mlade hrvatske obitelji, tako da da ih getoizirate u neka područja koja nisu atraktivna komercijalno, koja su paraurbana, suburbana itd. Priuštivo stanovanje se rješava kroz banku zemljišta, kroz mjere koje osiguravaju integriranje priuštivog stanovanja u zajednicu, a ne na rubna područja i tako da se praktički demografski proizvodi jedan negativni efekt da se ljudima poruči da su vlastitoj zemlji građani drugog reda, to je zaista tužno za slušati, kazao je arhitekt Bašić i nadodao:
– Dalje, ovaj način da se može graditi izvan građanskog područja u bilo kojoj zoni, bez ikakvih kvalifikacija kakvo je to područje i kakva je to priroda, zato što imaš veliku česticu i samo zato što je to tvoja vlasnička legitimacija, pa to je nedopustivo. Ovo je napad na hrvatski prostor svih onih spekulanata koji u nesigurnim vremenima žele apstraktne brojke sa svojih računa pretvoriti u materijalnu vrijednost, u nekretninu, u zemljište. I kad kažete da ćete omogućiti gradnju zato što ima toliko i toliko hektara, vi ste u stvari najavili rasprodaju bogatstva broj jedan, a to je prostor. Stoga bih rekao – prostor nije roba, prostor je posljednji oblik zajedničkog dostojanstva i ako ga prepustimo stihiji tržišta, mi smo toj stihiji prepustili i sebe same. Jako sam razočaran što je danas Vlada potvrdila prijedlog zakona, jer mislim da on nije spreman za donošenje u Hrvatskom saboru. Razočaran sam što Vlada nije pokazala snagu, bojeći se da će ispasti slaba ako povuče zakon, a tom gestom bi stvari pokazala svoju zrelost, zaključio je.
Cijeli razgovor iz emisije Otvoreno pročitajte na službenim stranicama HRT-a.
