
Udruga Gong pozvala je Vladu i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da prestanu ignorirati presudu Suda EU i zaštite stanovnike Biljana Donjih koji od zatvaranja šibenskog TEF-a 2010. žive pokraj 140 tona otpadne troske odložene na privatnoj parceli.
Unatoč tome što su izvješća inspekcije utvrdila da se
doista radi o otpadu, a ne o nusproizvodu kako se prvotno
tvrdilo, te prosvjedima lokalnih udruga i stanovništva kojemu
troska zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ništa nije učinjeno po
pitanju sanacije otpada, upozorio je Gong.
Nezakonito odlagalište otpadne troske u Biljanima Donjim stiglo
je sve do Suda Europske Unije koji je u svibnju 2019. utvrdio da
Hrvatska nije poduzela sve mjere da se gospodarenje troskom
provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu.
Hrvatska prema presudi nije ispunila svoje obveze jer je smatrala
da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod te nije
poduzela mjere da tvrtka koja je ima u svom posjedu obradi sama
ili da obradu povjeri drugome.
Europska komisija je potom u rujnu 2021. upozorila Hrvatsku na
neizvršavanje obveza iz presude ali i danas, kao i prije dvanaest
godina crno brdo otpadne troske i dalje stoji na istom mjestu,
bez preciznih planova da se konačno ukloni.
Gong tumači da sljedeći korak koji Sud EU i Europska komisija
mogu poduzeti jest određivanje paušalnog iznosa ili novčane kazne
koju država mora platiti zbog neizvršavanja presude.
Podsjećaju da je 2016. zbog neimplementacije Direktive o
hipotekarnom kreditu, zbog koje je Hrvatska prvi put došla pred
Sud EU, Europska komisija predložila izricanje dnevne novčane
kazne od 9840 eura ali je Hrvatska tada ispunila obveze pa je
tužba povučena.
Upozoravaju da takva sankcija ponovno prijeti Hrvatskoj.
Gotovo identična situacija po pitanju nezakonitog odlagališta
otpada postoji i u Dugom Ratu gdje su mještani nedavno ponovno
prosvjedovali zbog preko 250.000 tona štetnog otpada koji nije
saniran od zatvaranja tvornice Dalmacija Dugi rat 2011. godine.
Gong primjećuje da se Republika Hrvatska nakon gotovo desetljeća
članstva u EU još uvijek bori s implementacijom europskih propisa
u nacionalno zakonodavstvo jer su brojni postupci povrede prava
Unije otvoreni protiv Hrvatske, a četiri puta je bila dovedena
pred Sud Europske unije.



