Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić poručio je u srijedu da škole nužno moraju ostati otvorene, predstavljajući rezultate istraživanja koji pokazuju da je pandemija negativno utjecala na veliku većinu učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje.
“Ključna je poruka kako je nužno škole držati otvorene”, istaknuo
je Jokić predstavivši rezultate istraživanja “Nacionalno
praćenje učinaka pandemije bolesti covid-19 i potresa na sustav
odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj”.
Povećanje depresivnosti i anksioznosti, fobija i
strahova
Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u
razdoblju od svibnja do lipnja 2021. u 161 srednjoj i osnovnoj
školi na preko 27.000 učenika, 417 stručnih suradnika i 4796
učitelja i nastavnika. Projekt je financiralo Ministarstvo
znanosti i obrazovanja s 280.000 kuna.
Pokazalo se da je pandemija negativno ili izrazito negativno
utjecala na život većine učenika, to je izjavilo 59,1 posto
maturanata, te 37 posto učenika šestih razreda osnovnih škola.
Najveći negativan utjecaj pandemija je imala na bavljenje
sportom, izvanškolske aktivnosti i mentalno zdravlje, kaže Jokić.
“Primjećuje se značajno povećanje depresivnih i anksioznih stanja
kod učenika, fobija i strahova, dok je broj vršnjačkog nasilja
stagnirao ili se blago smanjio”, rekao je.
Jokić je upozorio da psihičke teškoće postaju značajan
društveni i javnozdravstveni problem, koji ima jednaku težinu, a
možda i dugoročnije posljedice od pandemije.
Negativno mišljenje o maskama na nastavi
Ipak, u nekim segmentima pandemija je imala pozitivan učinak,
tako je 33,3 posto maturanata odgovorilo da je utjecala pozitivno
na odnose sa članovima obitelji, a 39 posto učenika 8. razreda da
je pozitivno utjecala na odnose s bliskim prijateljima.
Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, učenici su bili posebno
kritični prema nošenju maski na nastavi i nemogućnosti miješanja
s učenicima drugih razreda – 67,6 posto maturanata izrazilo
je negativan stav prema maskama, a 53,1 posto učenika 8. razreda
prema nemogućnosti miješanja.
Slično misle i nastavnici od kojih se 67,6 posto u
osnovnim školama negativno izrazilo o maskama. U
srednjim školama negativan stav izrazili su i o skraćivanju
satova (njih 34,1 posto).
Istraživanje pokazuje da su promjene u nastavi zbog pandemije
negativno utjecale na motivaciju učenika za učenje i radne navike
(za 52 posto učenika 8. razreda i 50,3 posto učenika drugih
razreda srednje škole), dok su pozitivne bile za pobošljanje
vještina rada s računalom.
Učenici preferiraju učioničku nastavu
Predmetni nastavnici su dodatno apostrofirali pogoršanje kod
obrazovnih ishoda, izvršavanja školskih obaveza i razvijanja
vještina.
“Bez obzira na dob učenici preferiraju učioničku nastavu u odnosu
na nastavu na daljinu. Prethodno razdoblje učinilo je kod njih da
na neki način zavole učioničku nastavu” , istaknuo je Jokić.
Nastavnici su uglavnom bili zadovoljni materijalnom podrškom
tijekom pandemije, no većina kaže da im je posao tijekom
pandemije bio zahtjevniji. Pritom je zahtjevnost posla najveća
bila na srednjoškolskoj razini, a ponajveća u gimnazijskom
obrazovanju.
“Škola na daljinu je iz perspektive nastavnika ujedno i
najzahtjevnija”, napomenuo je Jokić.
Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski
val većina ravnatelja se izjasnila da “relativno jesu”.
