Europski parlament je na današnjoj plenarnoj sjednici velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji.
Hrvatska europarlamentarka, dr. Biljana Borzan, jedna je od
autorica rezolucije koja analizira problem te Europskoj komisiji
i državama članicama predlaže konkretne korake.
“Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215 tisuća slučajeva
bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući
gripu. To nažalost nije iznenađenje ako znamo da istraživanja
pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među
najvećima u svijetu. Zdravstvo je u nadležnosti država članica
Unije, no recite to virusima i bakterijama. I oni uživaju
slobodu kretanja po EU i Schengen im ništa ne znači. Upravo
zato se EU mora više angažirati. “ kazala je
Borzan.
Rezolucija osuđuje širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o
cijepljenju koje podrivaju povjerenje javnosti te poziva Europsku
komisiju i države članice da se jače angažiraju u suzbijanju
dezinformacija. Nadalje, Parlament traži veću transparentnost u
procesu ispitivanja cjepiva te informiranja o mogućim nuspojavama
kako bi se uklonile bilo kakve sumnje u njihovu korist i učinke.
“Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha.
Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i
dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih,
ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u zemljama našeg
okruženja poput Italije, Srbije i Rumunjske, deseci ljudi su
umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili
cijepljenjem. Iskreno se nadam da se isto neće dogoditi i u našoj
zemlji, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u
Hrvatskoj ne ohrabruju “, izjavila je dr. Borzan.
Europarlamentarci su pozvali Europsku komisiju da se angažira oko
donošenja jedinstvenog kalendara cijepljenja u cijeloj Uniji te
da uspostavi platformu za suradnju među državama članicama.
“Vodeće svjetske udruge za autizam poput Autism
Speaks, UK National Autistic
Society i Autistic Self Advocacy
Network već godinama govore kako nema
poveznice između cjepiva MMR i razvoja autizma. Usprkos tome i
nebrojenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima koja dokazuju
isto, argumenti se ignoriraju u korist dezinformatora kojima je
glavna kvalifikacija broj pogleda i likeova na društvenim
mrežama”,upozorava hrvatska europarlamentarka.
Čest argument antivakcinalnih pokreta je da unapređenje životnog
standarda dovodi do smanjivanja broja oboljelih, a ne
cijepljenje. Usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica
daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja
istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za
vodene kozice nije. Prema podacima HZJZ, od 1968., dakle po
uvođenju cijepljenja, broj slučajeva ospica je
drastično pao, dok broj oboljelih od vodenih kozica
stagnira do današnjih dana.
“Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i
europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom,
sve većom otpornošću mikroba na antibiotike. Oba problema
su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju
gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano “kljukanje”
antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u
19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih
pacijenata značajno porasla,” upozorava
Borzan.
