Organizator, zaklada "Sarajevo-srce Europe", pojasnio je kako tom glazbenom svečanošću iz Vijećnice želi ne samo podsjetiti na veliku povijesnu tragediju nego i poslati poruku mira, solidarnosti, razumijevanja i dijaloga
Središnja manifestacija obilježavanja 100 godina od
Sarajevskog atentata, koju će predstavljati koncert Bečke filharmonije u
znamenitoj sarajevskoj Vijećnici, bit će upriličena u subotu, točno na
dan kada je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ubijen austrougarski
prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, no ni obilježavanje ove povijesne
obljetnice nije u BiH moglo proći bez političkih kontroverzi.
Središnja manifestacija – koncert Bečke filharmonije
Vijećnica, izgrađena upravo za razdoblja austrougarske vladavine
u BiH, u subotu će, nakon razaranja 1992. godine i dugogodišnje
rekonstrukcije, biti i službeno otvorena u autentičnom izdanju te će
predstavljati pozornicu za događaj kojim se na simboličan način i bez
ikakvih političkih konotacija pokušava poslati univerzalna poruka o
potrebi jačanja mira i suradnje.
Organizatori koncerta pobrinuli su se da politika tek na
simboličnoj razini bude zastupljena u Vijećnici i to kroz nazočnost
šefova država regije među kojima će biti i hrvatski predsjednik Ivo
Josipović.
Bečki filharmoničari izvest će djela slavnih austrijskih,
njemačkih i francuskih skladatelja pod ravnanjem maestra Franza
Welsera-Mösta. Koncert će u izravnom prijenosu moći vidjeti milijuni
europskih gledatelja jer će ga preuzeti njemački ZDF i France
Television.
Organizator, zaklada “Sarajevo-srce Europe”, pojasnio je kako
tom glazbenom svečanošću iz Vijećnice želi ne samo podsjetiti na veliku
povijesnu tragediju nego i poslati poruku mira, solidarnosti,
razumijevanja i dijaloga.
Koncert je zapravo najvažniji događaj među brojnima koji su u
Sarajevu upriličeni u znak podsjećanja na 28. lipnja 2014. godine, kada
je u tome gradu Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarne organizacije
“Mlada Bosna”, ustrijelio austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju
Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj je događaj bio povodom za
izbijanje Prvog svjetskog rata koji je odnio milijune ljudskih života i
prouzročio kraj Austro-ugarske monarhije ali i Njemačkog, Ruskog te
Osmanskog carstva.
Obilježavanje godišnjice u znaku političkih podjela
Simbolika Sarajeva kao mjesta od povijesnog značenja za cijeli
svijet ipak nije bila dovoljna da bi se tijekom podsjećanja na atentat
iz 1914. zatomile duboke političke podjele koje postoje u Bosni i
Hercegovini i da bi se na jedinstveni način poduprle univerzalne poruke
mira i razumijevanja.
Država BiH upravo zbog unutarnjih prijepora nije pokrovitelj
niti jedne manifestacije kojom se obilježava 100 godina od Sarajevskog
atentata, a brojne koncerte, izložbe i javne tribine uspjela je
organizirati zaklada “Sarajevo-srce Europe”, utemeljena na poticaj vlada
Francuske i Njemačke što su onda poduprle i Austrija, Italija, Velika
Britanija, Španjolska i Belgija.
Formalni domaćin koncerta u Vijećnici tako je austrijski
predsjednik Heinz Fischer, a njegov poziv su, uz predsjednika
Josipovića, prihvatili još i predsjednici Crne Gore Filip Vujanović i
Makedonije Georgi Ivanov, dok će većinu zapadnih država predstavljati
dužnosnici u rangu ministara ili državnih tajnika.
Poziv za gostovanje na koncertu Bečke filharmonije odbili su,
međutim, srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednik
Srbije Tomislav Nikolić.
Radmanovićev je argument bio da je ukupno obilježavanje
obljetnice atentata koje se organizira u Sarajevu ima antisrpski
karakter, dok je izgovor Nikoliću bio da ne želi ući u zgradu na kojoj
je obilježje s napisom da su je 1992. godine zapalili “srpski zločinci”.
Kod ulaza u Vijećnicu doista stoji spomen-ploča koja podsjeća na
činjenicu da je ta zgrada, koja je bila sjedište Sveučilišne knjižnice,
u kolovozu 1992. godine namjerno gađana s položaja vojske bosanskih
Srba i pritom zapaljena.
Najavljeno je ipak kako će u subotu u BiH boraviti predsjednik
srbijanske vlade Aleksandar Vučić, no on će ići samo do Višegrada.Tamo
će vlasti Republike Srpske organizirati svoje obilježavanje Sarajevskog
atentata i to u režiji Emira Kusturice a među kulisama njegova
“Andrićgrada”, kompleksa građevina podignutog u Višegradu s nakanom da
bude srpsko kulturno središte, dominirat će upravo govori srbijanskog
premijera te predsjednika RS Milorada Dodika, pravoslavna ikonografija i
nastupi orkestra vojske Srbije.
Upravo uz potenciranje Principove nacionalnosti kao navodno
najvažnije odrednice njegovih postupaka vlasti RS podignule su mu i
spomenik u Istočnom Sarajevu.
Vlasti u Banjoj Luci, baš kao i Kusturica, još su prošle godine
ustvrdile kako se u Sarajevu o Principu govori isključivo kao o
teroristu pravdajući time odluku o bojkotiranju svih predloženih
zajedničkih projekata.
Atentat kao povod povijesnih i stručnih analiza
Unatoč tim objedama u Sarajevu nije organiziran nikakav skup
niti manifestacija na kojima bi se o Principu govorilo u negativnom
kontekstu, a nekoliko različitih skupova povjesničara, publicista i
drugih intelektualaca pružili su prigodu za iskazivanje različitih
viđenja okolnosti Sarajevskog atentata i posljedica do kojih je on
doveo.
Lokalne su vlasti u Sarajevu uredile i kapelu na lokalnom
pravoslavnom groblju u kojoj su pokopani posmrtni ostaci Principa i još
deset nekadašnjih pripadnika “Mlade Bosne” koji su nakon atentata
procesuirani i uglavnom umrli u austrougarskim zatvorima.
Na pročelje zgrade kod Latinske ćuprije, u kojoj je smješten
muzej Sarajevskog atentata, izvješeni su veliki plakati na kojima su
fotografije Principa i Ferdinanda uz podsjećanje na godišnjicu tog
događaja. Iz uprave muzeja su to obrazložili potrebom da se uloga
svakoga od njih dvojice promatra objektivno i bez predrasuda uz
dostupnost svih postojećih dokumenata iz razdoblja atentata.
Sarajevski internetski portal “Klix” uspio je pronaći
79-godišnjeg Nikolu Pricipa kojemu je mladi atentator na austrougarskog
prijestolonasljednika bio stric.
“Jako me vrijeđa kada kažu da je Gavrilo bio srpski nacionalist.
‘Mlada Bosna’ je bila multinacionalna organizacija čiji su članovi bili
mladi ljudi, mahom studenti, i Srbi i Hrvati i muslimani. Svi oni su
željeli samo osloboditi se okupatora i stvoriti zajedničku državu južnih
Slavena. No, ne mogu reći ni da je Gavrilo bio heroj, jer on je samo
bio čovjek koji je živio za svoje ideale i ideale svoga naroda”, kazao
je Nikola Princip, stanovnik gradića Sokolac na Romaniji.
