Za mladog zadarskog matematičara Paola Rakociju posao u Photomathu bio je "perfect match". Svoj karijerni put do pozicije u danas najpopularnijoj svjetskoj aplikaciji za učenje matematike Rakocija je predstavio na Zadarskom LITu.
– Photomath je puno više od aplikacije za skeniranje i rješavanje
zadataka. Ulaskom u mobilnu aplikaciju odmah se otvori kamera
koja uslika matematički problem ispisan rukom na papiru, a potom
instantno izbaci rješenje uz postupak i detaljno objašnjenje.
Izgleda dosta jednostavno, ali ispod haube je gomila
kompliciranih tehnologija, objasnio nam je Rakocija rad
aplikacije koja je dosad preuzeta više od nevjerojatnih 220
milijuna puta.
Njegov se interes prema mnogima omraženoj matematici rodio u
osnovnoj školi.
– Matematika je bila predmet koji mi je najlakše i najbolje išao,
a kako to inače biva, ono što ti dobro ide, to zavoliš pa ti još
bolje ide. Nažalost, tijekom mog školovanja nije postojao
Photomath, s osmijehom se prisjeća Rakocija.
Njegova formula za nastavak školovanja bila je Gimnazija Franje
Petrića (MIOC).
– Ni tamo mi nije dosadila matematika, već se iskristaliziralo
kako je to jedino što mi se da raditi. Upisao sam i završio
matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu,
zbog čega mi danas stvarno mi nije žao, istaknuo je 27-godišnji
Zadranin.
Ostala tek žal za odabirom smjera diplomskog studija.
– Išao sam linijom manjeg otpora i odabrao financijsku i poslovnu
matematiku kao najlakši smjer. Nakon toga prirodan put bile su
banke i osiguravajuće kuće, gdje sam se i zaposlio, no nakon par
godina rada došlo je do zasićenja i htio sam ići u IT, odnosno
znanje iz matematike usmjeriti u programiranje. Tu se otvorio
natječaj Photomatha, aplikacije koja povezuje računarstvo i
matematičke probleme koji su moja struka. Bio je to “perfect
match” (savršeni spoj), ispričao je Rakocija.
Uslijedila su čak tri kruga razgovora za posao, a zanimljivo kako
su u posljednjem krugu glavnu riječ u odabiru kandidata vodili
zaposlenici. Iako ih je u uredu u Zagrebu preko 100, zbog
epidemije koronavirusa Rakocija je dosad uživo upoznao tek
nekolicinu. Većinom radi od doma, a takav remote način rada donio
mu je veliki benefit – ljeto na moru umjesto u uredu. Pritom je
na stalnoj vezi s kolegama iz Amerike, gdje Photomath broji preko
20 zaposlenih. Angažirano je i 150 studenata, a u kreiranju
sadržaja sudjeluje i 3000 eksperata. Aplikacija je besplatna za
korištenje, pa ga pitamo odakle zarada iz koje bi se isplaćivao
taj nemali broj plaća i honorara.
“Aplikacija funkcionira na principu freemium modela, odnosno
postoji godišnja ili mjesečna pretplata koja korisnicima nudi
dublja objašnjenja i pristup rješenjima iz preko 300 knjiga. To
košta 10-ak dolara mjesečno, što možda nama u Hrvatskoj ne zvuči
malo, ali je to u Americi, gdje se u prosjeku za repetecije
učenika izdvaja oko 200 dolara mjesečno, jako jeftino, objasnio
je Rakocija.
Sa sve većim brojem učitanih fotografija i podataka u Photomathu
se pojavila potreba da se s njima nešto radi, odnosno da ih se
analizira i skladišti. Stoga je osnovan data tim u kojem Rakocija
posljednjih osam mjeseci radi kao analyst. Njegova je uloga
rezultate dobivene kroz analizu podataka usmjeravati u
poboljšanje efikasnosti i efektivnosti marketinških akcija i
značajki samog proizvoda. Iza njega su dva velika projekta kojim
se pokušava predvidjeti ponašanje i želje korisnika kako bi ih
što duže sačuvali u matematičkim vodama.
Tijekom rada shvatio je kako nije jedini Zadranin u ovom
globalnom lideru i vrhunskom primjeru uspješnog hrvatskog
startupa.
– U Photomathu radi još oko 5-6 Zadrana, mahom developera i
inženjera i prvenstveno super ljudi koje nisam znao dok se nisam
tamo zaposlio. Šteta što nismo imali zajedničku polazišnu točku u
Zadru, no u posljednje vrijeme lokalna IT scena je živnula u
smislu umrežavanja, razmjene iskustava i znanja, što je jako
bitno u toj struci. Drago mi je da se nešto pomiče po tom
pitanju, rekao nam je Rakocija misleći pritom na “Zadarsko LITo”,
seriju inspirativnih predavanja iz područja IT-a, poduzetništva i
marketinga, koju Sveučilište u Zadru i Grad Zadar organiziraju
pod u sklopu EU projekta “2CODE”.
