Gotovo svugdje u svijetu žene imaju manju prosječnu plaću od muškaraca. To je u velikoj mjeri uzrokovano činjenicom što žene uglavnom rade poslove koji spadaju u kategoriju slabije plaćenih zanimanja
Međutim, razlika između muškaraca i žena postoji i kada se
njihova zastupljenost promatra po razredima plaća, pokazalo je
istraživanje Paylaba, međunarodnog servisa za istraživanje visine
plaća, kojeg je dio i hrvatska MojaPlaća.
Tako rezultati istraživanja pokazuju da znatno veći postotak žena
obavlja posao koji spada u niži platni razred, dok veći postotak
muškaraca obavlja posao višeg platnog razreda.
Promatraju li se udio žena po platnim razredima, rezultati
istraživanja pokazuju da svega 6% zaposlenih žena spada u
kategoriju najbolje plaćenih zaposlenika. Usporedno, takvih
zaposlenih muškaraca je 13%.
Čak 15% svih zaposlenih žena spada u kategoriju najlošije
plaćenih zaposlenika, dok u istu kategoriju spada 7% muškaraca.
Najveći udio zaposlenih žena u kategoriji višeg platnog razreda
ima Slovenija (8%), dok je u Hrvatskoj takvih žena 7%. Najlošija
je situacija u Slovačkoj i Češkoj gdje svega 4% žena spada u
najviši platni razred.
Čak i kada se analiziraju primanja koja ostvaruje samo 10%
najbolje plaćenih zaposlenika, rezultati pokazuju da žene u ovoj
kategoriji dosežu tek 78% plaće najbolje plaćenih muškaraca.
Općenito, najznačajniju razliku u plaćama između muškaraca i žena
bilježe Bugarska, Češka i Slovačka, gdje je prosječna razlika u
plaćama muškaraca i žena iznosi ogromnih 30%. Najmanja je razlika
u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje žene u prosjeku imaju 10% manje
plaće od muškaraca.
Na visinu plaće najviše utječe izbor radnog mjesta. Iako u
današnje vrijeme žene sve više grade karijere na dobro plaćenim
radnim pozicijama, velik dio njih i dalje radi slabije plaćene
poslove kao što su: asistent, recepcionar, medicinska sestra,
računovođa, djelatnik u službi za korisnike, HR stručnjak,
učitelja, konobar, prodavač te socijalni ili administrativni
radnik.
Najviše žena koje rade u skupini zanimanja koja bilježe niska
primanja nalazi se u Slovačkoj (18%), Češkoj (16%), Bugarskoj
(16%) i Finskoj (16%). U Hrvatskoj taj postotak iznosi 13%.
