Savjetnik HGK za radnu politiku i zapošljavanje najavio je da će se u interesu smanjenja nameta poslodavcima predložiti smanjenje obveze plaćanja s dosadašnjih tri na dva posto
Na stručnom skupu pod nazivom “Zapošljavanje i rad osoba s
invaliditetom – prilika, a ne namet”, koji je u ponedjeljak
održan u Karlovcu, predstavnik Hrvatske gospodarske komore
(HGK) predložio je da se u interesu smanjenja nameta
poslodavcima smanji kvota zapošljavanja invalida, a
pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom tome se suprotstavlja
jer praksa daje dobre rezultate.
Poticaji i prilagodbe radnih mjesta po potrebama osoba s
invaliditetom, koje se provode tri godine u skladu sa Zakonom o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom, očito daju rezultate jer je u prvoj godini bilo
zaposleno 40 posto više osoba sa smanjenim faktorom radne
sposobnosti i invaliditetom, prošle godine daljnjih 15 posto
više, a s najnovijim smanjenjem broja nezaposlenih osoba i dalje
rastu prilike za zapošljavanje donedavno nezapošljivih osoba, uz
daljnje prilagodbe, ali i profesionalnu rehabilitaciju, ustvrdila
je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira
Pekeč Knežević.
Objasnila je da za prilagodbe služi novac koji u poseban
fond uplaćuju poslodavci koji nemaju kvotu osoba s invaliditetom
od najmanje tri posto.
Taj novac izdašnije tek treba početi koristiti za profesionalnu
rehabilitaciju jer je mnogo osoba čije se preostale radne
sposobnosti ne mogu koristiti bez dodatnog osposobljavanja za
konkretno radno mjesto, po potrebi poslodavaca, pa će
pravobraniteljica predložiti zakonske izmjene u tom smjeru
jer – što vrijedi što imamo novčani fond za prilagodbu
radnog mjesta, npr. dostupnost radnome mjestu ili posebno
računalo za slijepe osobe, kad konkretna osoba nije osposobljena
za rad na tome mjestu, a mogla bi biti, rekla je Pekeč Knežević.
Savjetnik HGK za radnu politiku i zapošljavanje Davorko
Vidović najavio je da će se u interesu smanjenja nameta
poslodavcima predložiti smanjenje obveze plaćanja s dosadašnjih
tri na dva posto, to jest da poslodavci ubuduće plaćaju naknadu
ako na pedeset zaposlenih osoba nemaju jednu osobu s
invaliditetom, a ne kao do sada na dvadeset zaposlenih
jednu osobu s invaliditetom.
Pekeč Knežević jasno je rekla da je njihovo stajalište
suprotno jer treba nastaviti praksu koja daje
rezultate, to prije što je nezaposlenost sve manja pa je
prilika da prije nezapošljive osobe, uz profesionalnu
rehabilitaciju i prilagodbu radnog mjesta, pronađu svoje mjesto
na tržištu rada, a poslodavci lojalne radnike bez uvoza radne
snage.
Vidović se zauzeo za to da se i dalje ruše
predrasude o invalidima te je istaknuo da je Fina u svojim
pisarnicama prošle godine zaposlila 22 osobe s invaliditetom
prilagodivši im radna mjesta koliko je bilo potrebno.
“Dojmovi o tim novozaposlenim djelatnicima su izvrsni, pokazali
su se izvrsnima i vrlo odanim radnicima koji rijetko idu na
bolovanje te imaju izvrstan radni učinak”, istaknuo je Vidović.
U Hrvatskoj živi oko pola milijuna osoba s invaliditetom od kojih
je polovica u radno aktivnoj dobi, ali ih je samo 17.000
zaposleno iako su stupnjevi i vrste njihova invaliditeta
vrlo raznoliki.
Govoreći o primjerima domaćina, tajnik HGK – Županijske
komore u Karlovcu Damir Furdek je rekao da
je trenutačno na karlovačkom HZZ-u 6328 nezaposlenih, manje
nego što je bilo prije početka krize prije devet godina, da
je od tog broja oko 12 posto osoba s invaliditetom ili
smanjenim faktorom radne sposobnosti te da ima dobrih primjera
jer u posljednje vrijeme pronalaze posao u tvrtkama poput
Čistoće, Zelenila, PPK, Žitoproizvoda, Meduze i Lana tiskare.
Za njihovo je zapošljavanje najčešće bilo potrebno osigurati
pristupačno ili malo prilagođeno radno mjesto, te bi svi
poslodavci trebali znati da država za njihovo zapošljavanje nudi
konkretne poticaje i refundiranje troška prilagodbe,
istaknuo je Furdek.
