Banke su u kolovozu prema očekivanjima smanjile svoje inozemne obveze koje iznose 9,9 milijardi kuna, što je 7,1 posto manje u odnosu na kraj 2009. godine
Za razliku od prvog polugodišta, kada su rast duga isključivo generirale
međuvalutarne promjene, one su u ljetnim mjesecima imale suprotan,
ublažavajući učinak na stanje duga, zahvaljujući jačanju eura prema
drugim valutama, ističu analitičari HNB-a.
Promatraju li se samo neto transakcije, tada se stanje duga tijekom
srpnja i kolovoza povećalo za 200 milijuna eura, i to prije svega zbog
snažnog zaduživanja javnog sektora, dok su drugi sektori smanjili svoj
dug ili nisu bilježili veće transakcije.
U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 594,3 milijuna eura ili 1,4
posto što je posljedica prvenstveno rasta duga javnog sektora.
Naime, u
odnosu na kraj 2009. godine najveći rast vanjskog duga zabilježen je u sektoru države (+15,8%) koji je na kraju kolovoza iznosio gotovo 6 milijardi eura. Rastu duga države pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 milijardi dolara u srpnju.
Značajan rast zaduženosti zabilježen je i kod ostalih sektora, koje čine
trgovačka društva, nebankarske institucije i HBOR. Međutim, unutar ovog
sektora treba razlikovati kretanje duga javnih od duga privatnih
poduzeća.
Naime, dug ostalih sektora koji je na kraju kolovoza dosegnuo
21,8 milijardi eura, porastao je 2 % u ovoj godini primarno zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, dok zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog
slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog
oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja
na inozemnom tržištu.
Štoviše, u kolovozu je dug trgovačkih društava u većinskom privatnom
vlasništvu zabilježio blagi pad u odnosu na srpanj. Banke su u kolovozu
prema očekivanjima smanjile svoje inozemne obveze koje iznose 9,9
milijardi kuna, što je 7,1 posto manje u odnosu na kraj 2009. godine.
Tako udio vanjskog duga poslovnih banaka u ukupnom vanjskom dugu i dalje
nastavlja padati te iznosi 22,1%, što je najmanji udio od rujna 2008.
godine.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju blagi rast inozemnog duga do kraja
godine s obzirom da je država svoje obveze odlučila financirati na
domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, dok je zaduživanje privatnih
trgovačkih društava pod negativnim utjecajem slabe gospodarske
aktivnosti.
Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na oko 99% (bez kružnih izravnih ulaganja).
