Ekonomska šteta uzrokovana potresom i tsunamijem procijenjuje se od 170 do 180 milijardi dolara, odnosno oko 130 milijardi eura
Hrvati su se nakon japanskog potresa intenzivnije
počeli zanimati za policu osiguranja u slučaju potresa. Sukladno tome,
premije na iste uskoro bi mogle rasti.
‘Možemo potvrditi da smo u zadnje vrijeme zabilježili povećani interes
potražnje za osiguranjem od potresa, Croatia osiguranje ima ugovor o
reosiguranju potresa s cjenikom važećim do 30. lipnja i moguće je da će
tada doći do korekcija cijena’, istaknula je Matea Ožbolt iz Croatia
osiguranja za tportal.
‘Osiguranjem od potresa nadoknađuju se materijalna štete uzrokovane
potresom od 5 i više stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici i visina
premije ovisi o zoni kojoj mjesto osiguranja pripada, a koja se
određuje s obzirom na poštanski broj mjesta. Tako je određeno šest zona
rizika izloženosti potresu, te je moguće da dva mjesta koja su relativno
fizički blizu, dakle čak u istom gradu, zapravo nisu jednako izložena
riziku potresa pa je cijena osiguranja odmah različita’, ističe Ožbolt.
U Japanu je tek 17 posto kućanstava osigurano od potresa. Prema
procjenama tvrtke Credit Suisse, ekonomska šteta uzrokovana potresom i
tsunamijem mogla bi se procijeniti na od 170 do 180 milijardi dolara,
odnosno oko 130 milijardi eura.
Osiguranje stana od potresa prilikom ugovaranja stambenog kredita, za
razliku od požarnog osiguranja, nije obavezno, stoga ga većina građana
ni nema. No ako dođe do razornog potresa, a na kredit tek kupljeni stan
na trećem katu završi u prizemlju, kredit za njega ćete i dalje plaćati.
‘Ukoliko korisnik kredita želi dodatno i kvalitetnije osigurati i
zaštititi nekretninu ili stvari u kućanstvu, može ugovoriti i dopunska
pokrića ili dodatna osiguranja – kao što je i osiguranje od opasnosti
potresa – no ono prema uvjetima banke za odobravanje stambenih kredita
nije obvezno’, doznajemo iz Zagrebačke banke.
Osim o lokaciji, visina police osiguranja ovisi i o kvaliteti gradnje,
pojašnjavaju nam u Erste banci. S obzirom da većina korisnika stambenih
kredita nema uplaćeno osiguranje od potresa, zanimalo nas je što bi se
dogodilo da se npr. u Zagrebu dogodi razoran potres u kojem bi deseci
zgrada bili uništeni: bi li korisnici stambenih kredita morali i
narednih 25 do 30 godina plaćati ratu kredita za srušeni stan?
‘Erste banka sukladno tržišnim okolnostima i uvjetima koji vladaju u
okruženju kontinuirano prati tržišna kretanja i prilagođava svoju ponudu
trenutnim okolnostima, te bi i u takvoj situaciji sigurno pronašla
adekvatan model prevladavanja situacije s obzirom da smo socijalno
osjetljivi i da se trudimo poslovati moralno i odgovorno’, kažu nam iz
Erste banke. U tom slučaju sve o socijalnoj osjetljivosti uprave neke banke ili osiguravateljske kuće. Pametnom dosta.
