Valutna klauzula bi se obračunavala prema tečaju košarice valuta
Propast eura – što se još uvijek čini malo vjerojatnim scenarijem – dovela bi do uskrsnuća starih nacionalnih valuta:
maraka, lira, šilinga i dr. Kako je Hrvatska tradicionalno vezana za
njemačko gospodarstvo, to bi značilo, tvrde stručnjaci, povratak naše
povezanosti s njemačkom valutom. Ali to ne bi automatizmom dovelo do
zamjene valutne klauzule iz eura u marku, iako bi to bankarima možda
najviše odgovaralo.
Navodno u Srbiji tamošnje banke od korisnika kredita već traže potpisivanje aneksa ugovora kojim im se dopušta vezanje anuiteta i za druge valute osim eura. Na taj način izbjegle bi za njih mnogo složeniji postupak‘Kriva je interpretacija da bi se u slučaju nestanka eura valutna
klauzula trebala vezati uz marku, dolar ili neku drugu nacionalnu valutu
koja kotira na burzi novca. Nestankom eura proveo bi se obrnuti
postupak koji je prethodio uvođenju eura. Trebao bi se utvrditi fiksni
tečaj po kojim se radila konverzija iz eura u nacionalne valute. Tada bi
se za obračun valutne klauzule trebao utvrditi tečaj košarice valuta u koju bi ulazile sve valute nastale ukidanjem eura’, objašnjava Davor Banović, sudski financijski vještak i ovlašteni revizor.
Ako klijenti banaka dobrovoljno pristanu na zamjenu valutne klauzule iz
eura u neku novu valutu, komplicirani način izračunavanja valutne
klauzule iz košarice za bankare nestaje, a i rizik neizvjesnosti budućeg
tečaja se smanjuje. Bankama je u interesu da se kredit veže uz neku čvrstu valutu,
poput njemačke marke, koja bi možda čak bila jača od sadašnjeg eura. Za
očekivati je da bi propast eurozone doveo do pada vrijednosti mnogih
nacionalnih valuta, a time i same košarice, što bi išlo na ruku
korisnicima kredita.
Može li banka prisiliti korisnika kredita na potpisivanje novog ugovora,
odnosno da veže svoj kredit za neku drugu valutu u slučaju nestanka
eura? ‘Ugovor o kreditu je dvostrani ugovor. Nitko nikoga ne
može prisiliti na potpisivanje novog ili izmjenu postojećeg. Moguće je
da banka na sudu zatraži da se ugovor izmjeni zbog promijenjenih
okolnosti, ali to je u praksi zadnje rješenje kojem pribjegavaju i to
neće biti ključ univerzalnog rješenja za sve’, kaže Banović.
Ako klijent odbije potpisivanje novog ugovora, banka mora postupiti,
ističe, u skladu s odredbama monetarne vlasti, odnosno HNB-a. Odluke
HNB-a vjerojatno će biti u skladu s odlukama Europske središnje banke. ‘Monetarne vlasti će naložiti konverziju u nove valute, sam postupak i rokove. S te strane, građani ne trebaju biti u strahu za svoje kredite i štednju ako i dođe do sloma eurozone’, ističe Banović.
I on spada u onu grupu stručnjaka koja smatra da valutna klauzula ruši
našu monetarnu suverenost. Zbog toga smatra da ako dođe do nestanka
eura, da bi to bila prilika za njezino napuštanje. Poziva se tu na istraživanje HNB-a o deeurizaciji Hrvatske koje govori o mogućnosti uvođenja ‘sintetske valutne klauzule’ kojom bi se u bilancama banaka ukinuli krediti s valutnom klauzulom, a umjesto njih uvodili kunski krediti.
