Vijest o tome da će najavljeni Program POS plus po
povoljnijim uvjetima omogućavati kupnju gotovih stanova, stručnjaci su,
kad je riječ o buđenju tržišta nekretnina, dočekali sa skepsom. Neki od
njih vjeruju da se time samo pokušavaju spasiti loše investicije, piše danas.net.hr
Nakon
što se u javnosti pojavila vijest da će Ministarstvo graditeljstva s
početkom jeseni pokrenuti Program POS plus, preko kojeg bi se omogućila
prodaja gotovih stanova uz poticajne kreditne linije POS-a, istražili
smo što se iza tog programa krije, odnosno što će ponuditi građanima, a
na kraju i što će značiti za tržište nekretnina i građevinski sektor.
U Ministarstvu detalje još nisu iznijeli. Rekli su samo da rade na
razradi programa koji će biti predstavljen kroz izmjene i dopune Zakona o
društveno poticanoj stanogradnji.
“Kroz izmjene i dopune postojećeg zakona omogućit će se poticajna
kreditna linija za kupnju gotovih stanova, slično kao Zakon o
subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, ali na znatno
kvalitetnijim osnovama po modelu POS-a. Smisao modela je da kupci prvo
otplaćuju kredit od komercijalne banke, a nakon otplate tog dijela
počinju otplaćivati dio kredita kojim ih kreditira država, i tu se
matematički ostvaruje ušteda za korisnika kredita, a ne direktnim
državnim subvencijama kamate kredita”, poručili su iz Ministarstva za
Danas.hr ističući da se Program temelji na onome što je Radimir Čačić nudio Vladi Jadranke Kosor 2009. kad ga je ona odbila.
Radimir Čačić tada je predlagao da država stanove od investitora
kupi preko APN-a po povoljnijim uvjetima. Najviša cijena metra četvornog
tada je trebala biti 1.665 eura, pri čemu bi kupac morao dati 20 posto
učešća. Preostali dio cijene osigurala bi država kreditom preko APN-a i
poslovne banke. Na taj bi način investitori bankama vratili kredite, a
građani bi “lakše došli do stana”. Kamata za kupca bi bila do 5 posto.
Dosta šture informacije o novitetu Ministarstva, kažu stručnjaci, teško je komentirati. Profesor Josip Tica tako kaže da mu se čini da iz Ministarstva bacaju probne balone bez cilja i plana.
“Nije mi baš jasno iz svega navedenog što država planira učiniti,
pa mi je teško komentirati. No, to mi se čini kao spašavanje propalih
investicija. Oni koji su pogriješili ne žele priznati da su pogriješili,
a to su investitori. Dakle, riječ je o lošim stanovima koje će kupiti
država da bi spasila investitore i onda će ih prodavati jeftinije”, kaže
prof. Tica upozoravajući i dalje da se 10.000 neprodanih stanova može
prodati samo ako se cijene spuste.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović
ističe da u pravilu podržava sve mjere koje se poduzimaju kako bi se
pomoglo tržištu nekretnina, no također ističe da mu je teško komentirati
novi Program s obzirom da još nema preciznih informacija o njemu.
Ipak, kaže: “Više bih volio da u budućnosti postavimo dugoročne i
univerzalne mjere jer smatram da se na ovaj način previše utječe na
tržište, odnosno da se usmjerava kupnja na određene projekte. Zašto se
uopće treba poticati isključivo kupnju stana u novogradnji? Jer novac
dobiven od prodaje rabljenog stana će se opet koristiti za kupnju neke
novogradnje ili neku adaptaciju u kojoj će se novac opet zavrtjeti.
Bitno je da pokrenemo ciklus. U praksi smo često svjedoci da jedna
kupoprodaja pokreće i 5 sljedećih u lancu, a dosta često je ta prva
transakcija kupnja rabljenog stana. Mjere koje potiču kupnju stanova
trebale bi biti univerzalnije, a benefite od mjera bi trebali koristiti
svi sudionici na tržištu.”
Prema Ranilovićevom mišljenju, građani bi trebali biti ti koji će
birati što će kupiti u ravnopravnoj utakmici svih investitora i ponuđača
na tržištu.
“Dobra je ideja s jamstvenim fondom koji bi država osnovala, a
država dugoročno može poticati taj sektor kroz generacijsko ulaganje u
buduću kupnju stana, nešto poput modificirane stambene štedionice. Treba
utvrditi trajne subvencije za određene kategorije stanovništva, kako bi
na njihove transakcije uvijek mogli računati. Pogodnosti bi mogli biti
usmjerene na ostanak obrazovanog i mladog stanovništva u Hrvatskoj, te
na obitelji s više djece u korist natalitetne politike”, poručuje.
Ujedno upozorava kako se država dosad uopće nije pozabavila
socijalnim stanovanjem, što bi trebalo biti dio jedne cjelovite stambene
politike u budućnosti. Iako pozdravlja trud Vlade za spas sektora,
ujedno ističe i da se nada cjelovitijim i pravednijim rješenjima koja će
pokretati tržište.
danas.net.hr/eZd
