
Dugogodišnjeg bivšeg načelnika općine Tkon Danijela Katičina (HNS) nedavno je hrvatska Vlada, na zatvorenoj sjednici, imenovala novim članom Upravnog vijeća Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), piše Slobodna Dalmacija
– Gospodin Milatić je postao predsjednik HANDA-e kao pomoćnik ministra, dakle po službenoj dužnosti, a ima li to veze s tim što sam i ja član HNS-a, možemo pretpostaviti, ali ne možemo tvrditi.
HANDA ima zadatak u svakom trenutku osigurati dovoljne naftne rezerve, a koje sve zadaće pritom još obavlja, iskreno, još uvijek ne znam, jer još nisam bio ni na jednoj sjednici. Istina, ja nemam stručna znanja o nafti, ali znam nešto o upravljanju, a zadatak UV-a je da provodi nadzor nad planom i programom ravnatelja agencije.
Osobno imam više iskustva s obnovljivim izvorima energije nego naftom, a možda je odlučilo i to što sam prošao radionicu energetskih politika EU-a u Bruxellesu. Trudit ću se kao član UV-a više angažirati na temama zaštite okoliša.
Ne prima plaću, nego naknadu za članstvo
– Mislim da naknada mjesečno iznosi oko tisuću kuna, točno ne znam, jer još nisam ništa dobio. Ja sam jedan od pet članova UV-a koji se bira na mandat od četiri godine. Članove imenuje i razrješava Vlada RH, tako da s dolaskom nove garniture na vlast najčešće odlaze stari članovi sličnih upravnih vijeća u državnim agencijama. E sad, što će Zadar imati od toga što sam ja u naftnoj agenciji? Teško mi je za sada išta reći. Zadar nema svoj “naftni biznis”, niti su na ovom području planirane neke velike naftne rezerve, ali ako u sklopu nove luke u Gaženici bude riječi o proširenju spremišnih kapaciteta, obnovi željeznice i drugim planovima, moguće je da i mi budemo uključeni. Izgubili ste vlast u Tkonu nakon 16 godina.
U srijedu polaže dva ispita od kojih sam jedan pripremio odlično, a do sredine studenoga trebao bi sve očistiti i predati završni rad
“Izgleda kao nemoguća misija, ali može se. Riječ je inače o upisanom, ali nikad završenom, trogodišnjem specijalističkom studiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu pod nazivom Lokalna demokracija i razvoj. Znam što ćete reći, još jedna školovana budala, ali takva su znanja nama upravo potrebna. Smatram da je u Hrvatskoj veći problem deficit sustava negoli deficit stručnjaka”, kazao je Katičin za Slobodnu.
SD/eZd



