Anketa o radnoj snazi, koju je
objavio DZS, pokazuje da je, unatoč jačem nadzoru, velik dio ljudi u
Hrvatskoj i dalje formalno prijavljen na burzi rada, iako stvarno ne
traži posao. Takvih je, prema najnovijim podacima, gotovo 90.000, piše
Jutarnji list.
Na šalterima HZZ-a, naime, u drugom je tromjesečju bilo u prosjeku prijavljeno 336.000 građana,
no samo je njih 247.000 stvarno tražilo posao. Ostatak od 89.000
formalno nezaposlenih ili je radio na crno ili nije tražio posao. Na
burzi je prijavljeno 20.000 muškaraca koji nisu stvarno nezaposleni,
odnosno čak 69.000 žena.
Činjenica o znatno više žena prijavljenih na burzi, koje stvarno nisu
nezaposlene, može se objasniti vrstama poslova koje one obavljaju bez
ugovora i prijave. Riječ je o cijelom spektru zanimanja – od prodaje na
placu, preko usluga čišćenja, spremanja i čuvanja djece, pa do
frizerskih i pedikerskih usluga. Mnogi od njih te poslove obavljaju
povremeno i po nekoliko sati na dan, stoga ih poslodavci uglavnom niti
ne prijavljuju.
‘Rad na crno prisutan je u djelatnostima u kojma
dominira ‘živi rad’. Riječ je mahom o uslužnim djelatnostima. U
kemijskoj industriji, primjerice, takvog je rada malo’, ističe Predrag Bejaković, analitičar s Instituta za javne financije.
Siva ekonomija ostat će važan faktor u hrvatskom ekonomskom životu sve
dok se ne fleskibilizira radno zakonodavstvo, ali i dok ne krene pravi
gospodarski oporavak. Do tada, ostat će značajno prisutni oblici rada
koji za posljedicu imaju slabije punjenje državnog proračuna, ali i
probleme za ljude koji rade na crno.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
