Deset najtraženijih zanimanja u prošloj godini bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač, prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te administrator
U Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200.000 ljudi ne radi. Grad
veličine Splita je bez posla, no opet postoji barem deset
zanimanja u kojima fali radne snage. Građevinari se sve više
oslanjaju na radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, a konobari i
pomoćni kuhari na obali tijekom turističke sezone uglavnom
dolaze s kontinenta. Istražili smo kojih je to deset
najtraženijih zanimanja u zemlji i u kojim tvrtkama se mogu
zaraditi najveće plaće.
Statistike o potražnji za radnom snagom s portala Moj Posao
otkrivaju da je svaki peti oglas na toj internetskoj stranici
bio u kategoriji turizma i ugostiteljstva. Nadalje, u 17 posto
objavljenih oglasa traže se trgovci ili prodajni zastupnici, a
u 13 posto traže se zaposlenici u proizvodnji i
zanatima.
Deset najtraženijih zanimanja u prošloj godini bila
su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač,
prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te
administrator.
U zemlji u kojoj kronično nedostaje konobara, skladištara i
frizera, jasno je, nešto ozbiljno ne valja. Naime, pojašnjavaju
s portala Moj posao, deset najtraženijih zanimanja redom
spadaju u segment osnovnih poduzetničkih
potreba. Ako vlasnici kafića, trgovine ili
prijevoznici ne mogu naći radnike, kako će se razviti tržište
rada koje bi zaposlilo kreativne i inovativne
ljude?
Velik broj ljudi koji su se u Hrvatskoj mogli zaposliti kao
konobari ili trgovci vjerojatno je već otišao na zapad i sreću
pronašao u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. Na isti potez sasvim
sigurno se odlučuju i programeri – vješt
programer vrlo će lako na noge postaviti poduzeće i
biti ‘sam svoj gazda’ umjesto da
traži klasičan posao u struci. Zovu Njemačke
teško odolijevaju i vozači, koji za iscrpljujući rad radije
biraju strane poslodavce čije su plaće ipak nešto izdašnije
u odnosu na domaće.
Listu TOP 10 najtraženijih slobodno se
može proširiti i na TOP 20, no nepotrebno je suho nabrajanje
deficitarnih zanimanja. ‘Kada govorimo o potrebama hrvatskog
tržišta rada, prije svega treba reći da nama nedostaje niz
zanimanja za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko
zdravstva do transporta, turizma,
ugostiteljstva, građevinarstva, brodogradnje. Nedostaje nam i kreativnih i nekreativnih
radnika, zanatlija, inženjera,
programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara,
zidara… Dakle, hrvatsko tržište rada ne zadovoljava
ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika, kamoli inovativne i
kreativne’, poručuju s portala Moj Posao.
Hrvatsko tržište rada najbolja je ilustracija razvijenosti,
snage i elastičnosti našeg cijelog gospodarstva. Zemlje u koje
se često ugledamo poput Švicarske, Njemačke ili Sjedinjenih
Američkih Država, u ovoj godini redom traže
tehničare za vjetroelektrane, osobne financijske
savjetnike, fizioterapeute, statističare, skrbnike,
matematičare, pa čak i savjetnike za gene. Hrvatski poslodavac
muku muči da pronađe i zadrži konobara ili kuhara.
Naravno, zanimanja koja nude obećavajuće karijere i višu razinu
materijalne sigurnosti na portalu Moj Posao rijetka su roba:
najmanja ponuda oglasa je u
kategorijama skrbi (pola posto svih
objavljenih), ljudskih
resursa (jedan posto) te arhitekture (jedan
posto).
Bajne ponude nema ni u najplaćenijim pozicijama. Ako se izuzmu menadžeri, najveće plaće
u Hrvatskoj mogu se zaraditi u sektorima tehnologije i
razvojima gdje su primanja u prosjeku 87 posto
viša od prosjeka koji iznosi 5400 kuna. Slijede
poslovi u informatici i ljudskim potencijalima gdje su plaće u
prosjeku 33 posto više, te telekomunikacije s 28 posto plusa u
odnosu na prosjek.
Sasvim očekivano, najveće pojedinačne plaće imaju
direktori prodaje i marketinga, direktori financija i
računovodstva te direktori IT poslova.
Presjek najslabije plaćenih poslova ponovno otkriva najveću
slabost domaćeg tržišta rada – najslabije plaćeni uglavnom
spadaju u kategoriju najtraženijih. Uvjerljivo najslabije plaće
zarađuju tekstilci i pomoćni radnici svih vrsta, poput pomoćnih kuhara i konobara za kojima
vlada pomama tijekom turističke sezone.
Tekstilci i pomoćni radnici u prosjeku imaju 43
posto niže plaće od prosjeka. Radnici u uslužnim
djelatnostima, dakle uglavnom konobari i trgovci (blagajnice i
blagajnici), imaju 36 posto manje od državnog prosjeka, a niže
plaće bilježe se u sektoru drvne industrije (- 32 posto) te
radnici u korisničkoj podršci s 23 posto minusa u odnosu na
prosjek.
Pojedinačno, pet najslabije plaćenih zanimanja
su šivač, zaštitar, frizer, krojač i
čistač.
