Ministarstvo zaštite okoliša: Ne bojimo se rokova koje ispred Hrvatske postavila Europska unija
Novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović danas se upoznao s detaljima projekta CGO Biljane Donje, a proteklih je dana informiran o projektima koji su u visokoj fazi realizacije – s Bikarcemm kraj Šibenika i Marišćinom kraj Rijeke.
Kako još u javnosti nisu predočeni stavovi što se konkretno i zbog čega treba mijenajti u projektima na kojima se godinama radi u javnosti ima dosta nedoumica. U Zadru je tako Akcija mladih u dva priopćenja navela brojne primjedbe na dosadašnji koncept rješavanja ovog pitanja, a mi smo se obratili Ministastvu zaštite okoliša s nekolko konkretnih pitanja odgovore na koje bi se dosta stvari razjasnilo.
Konkretna pitanja još bez odgovora
Pitali smo nastavlja li se, dakle, dosadašnji projekt izgradnje CGO Biljane Donje i uz koje izmjene, zatim, napušta li se u potpunosti primjena tehnologije za mehaničko-biološku preradu otpada, koliko bi vremena oduzeo preprojektiranje ovog regionalnog centra i hoće li i u tom slučaju ostati sadašnji uvjeti financiranja.
Na koncu smo pitali hoće li se kroz CGO Biljane moći rješavati “proizvodnja” 15 tona mulja dnevno u pročiščivaču otpadnih voda na Smiljevcu? Međutim, namjesto konkretnih odgovora dobili smo uopćene stavove o potrebi nekih promjena, što svjedoči o nesnalaženju a možda i izbjegavanju konkretnih odgovora.
Evo što nam je služba za odnose s javnošću MInistarstva zaštite okoliša odgovorila :
– Budući da je u prosincu prošle godine Europska komisija predstavila novi paket o kružnom gospodarstvu čiji je cilj resursno učinkovitije društvo, u tom pravcu idu i najnoviji prijedlozi EU propisa koji se odnose na otpad.
U novom prijedlogu tzv. ‘Paketa o otpadu’, kao dijela paketa o kružnom gospodarstvu, postavljeni su novi ciljevi u pogledu odvojenog prikupljanja otpada. Naglasci su na sprečavanju nastanka otpada, odvojenom prikupljanju te recikliranju kao postupcima koji imaju bitne ekološke i ekonomske prednosti. Postupcima MBO i energetske obrade otpada ciljevi kružnog gospodarstva se ne mogu ostvariti.
Smanjenje kapaciteta obrade komunalnog otpada
Naime, u centrima za gospodarenje otpadom (CGO) izvlači se do 5% materijala za recikliranje, a oko 35% završi kao gorivo iz otpada. S obzirom da takav koncept nije u skladu sa zahtjevima kružnog gospodarstva bit će ga potrebno redefinirati. To znači da će se analizirati svi projekti CGO-a koji se trenutno pripremaju te će se prilagoditi sukladno smjernicama Europske komisije o kružnom gospodarstvu. To znači da će se kapaciteti obrade miješanog komunalnog otpada za pojedine centre smanjiti s ciljem povećanja stupnja reciklaže kako bi se ostvarili zadani ciljevi. Konkretnije brojke i dodatni sadržaji znat će se po rezultatima analize projekata koji su u pripremi.
U tom procesu sudjelovat ćemo u suradnji s CGO-ima, županijama, gradovima i općinama jer jedino kroz partnerski odnos možemo uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će biti u skladu sa zahtjevima kružnog gospodarstva. Ono što je svakako prednost novog sustava da se očekuje znatno veći potencijal za zapošljavanje i razvoj poduzetništva u ovom području.
Ne bojimo se rokova koje ispred Hrvatske postavila Europska unija. Krenut ćemo s provedbom akcijskih planova u kojima će fokus biti na povećanju stupnja recikliranja, što se trebalo početi provoditi još prije dvadesetak godina, kaže se na kraju službenog odgovora iz Ministarstva zaštite okoliša.
Preprojektiranje – dvije godine odgađa rješenje
Dakle, tek će se analizirati svaki
pojedini projekt i sagledavati što se može učiniti. No svaki bolji poznavatelj
situacije oko ovako složenih projekata koji se financiraju sredstvima EU zna da
bi recimo u slučaju CGO Biljane, preprojektiranje u ovoj fazi značilo posao od
bar dvije godine jer osim promjene tehnologije za sve treba izraditi i provesti
postupak usvajanja studije za utjecaj na okoliš, ishoditi lokacijsku i
građevinsku dozvolu i za sve na koncu dobiti suglasnost europske nadležne
službe Jaspers. Koliko će sve to koštati nije poznato, a zna se ipak da bi
ostao isti model financiranja – EU daje 90 posto sredstava.
Župan Stipe Zrilić je ovih dana iznio podatak da je sadašnji projekt CGO Biljane definiran na 385 milijuna kuna od čega EU i Fond za zaštitu okoliša daju 90% sredstava, suglasnost na projekt (uključivo i na odabrane tehnologije) su dali konzultanti Europske komisije. A da je sve usklađeno s hrvatskom Strategijom gospodarenja otpadom i dosadašnjim europskim politikama i propisima. Na sustavnom rješavanju pitanja odlagališta i otpada na zadarskom području radi se već skoro jedno i pol desetljeće, otkad je Grad Zadar pokušao samostalno izgraditi pogon za MBO preradu otpada na Bokanjcu, pa do nalaženja sadašnje lokacije za regionalni centar. A sada bi se sve to trebalo mijenjati???
Mulj sa Smiljevca nije problem
U novoj garnituri koja je u Ministarstvu okoliša preuzeli ove poslove očito još ima lutanja, ne znaju na primjer da za pitanje mulja iz pročiščivača na Smiljevcu ima dosta kapaciteta u sadašnjem projektu Biljane, odnosno da je to razrađeno kroz projekte Hrvatskih voda…
Bilo kako bilo o CGO Biljane će još biti dosta riječi, a nova europska politika o “kružnom gospodarstvu” ne znači da je ovaj projekt zaustavljen.
