Oslabljena najlošijim rezultatom svoje stranke od 1949. i suočena s novim političkim spektrom u kojem veći broj stranaka, među kojima je i ekstremno desna, ulaze u parlament, njemačka kancelarka Angela Merkel možda će biti prisiljena napustiti planove o preobrazbi Europe, koje je kovala zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Konzervativci Angele Merkel osvojili su pojedinačno najveći broj
glasova na njemačkim izborima u nedjelju te će ona poslije njih
krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke, no
ostvareni rezultat najlošiji je po konzervativce od drugog
svjetskog rata i Merkel će biti prisiljena najvjerojatnije ući u
tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i Zelenima.
U svom novom mandatu suočit će se, međutim, i s novom oporbenom
snagom u parlamentu, Alternativom za Njemačku
(AfD), euroskeptičnom i protuimigrantski orijentiranom
strankom, koja se stavila na čelo prosvjeda protiv priljeva
migranata što su, uz blagoslov Angele Merkel, stigli 2015. u
Njemačku.
AfD po prognozama osvaja oko 13 posto glasova i po prvi put jedna
ekstremno desna stranka ulazi nakon drugog svjetskog rata u
njemački parlament.
Sve to biti će nešto posve novo za kancelarku koja se tijekom
svoje 12-ogodišnje vladavine već navikla na prijaznu koaliciju i
bezubu oporbu u Bundestagu.
“Po mome mišljenju, reforma euro zone najvažnije je
vanjskopolitičko pitanje koje stoji pred novom vladom”, kaže
Thomas Kleine-Brockhoff, koji vodi berlinski ured
instituta Marshallov fond za Njemačku.
No on predviđa da će se tzv. Jamajka koalicija, nazvana tako po
bojama jamajčanske zastave koje su istodobno i boje Merkeličinih
konzervativaca, liberala i Zelenih, crne, žute i zelene, sporiti
oko toga pitanja.
Iako su Zeleni u nedjelju kazali da je “jača Europa”
prioritet njihove stranke, liberali FPD-a protive se daljnjim
integrativnim koracima na europskoj razini.
Biti će tu stranka koja će govoriti ‘ne’, druga koja će govoriti
‘da’ i oprezna kancelarka, a to nisu idealni uvjeti za
francusko-njemačko zajedničko djelovanje, smatra ovaj analitičar.
Macron je u Francuskoj i dobio izbore na krilima obećanja o
“ponovnom pokretanju Europe”, zajedno s Njemačkom, nakon godina
gospodarske i financijske krize i novog šoka kojega je izazvao
najavljeni britanski izlazak iz EU.
Macron, koji bi trebao svoje ideje predstaviti u utorak na
pariškom sveučilištu Sorbonni, založio se za zajedničkog ministra
financija i proračun bloka koji ima zajedničku europsku valutu, a
to su ideje koje je na uvjetan način poduprla i kancelarka
Merkel, unatoč jakom skepticizmu unutar njezine
stranke.
No, s FDP-om kao partnerom i AfD-om koji će se glasno protiviti u
parlamentu perspektiva pridobivanja nove koalicije i šire
javnosti za dublju europsku integraciju čini se daleko
izazovnija.
U svom izbornom programu FDP se zalaže za postupan izlazak iz
europskog fonda za spašavanje (ESM) te za promjene europskih
ugovora koje bi dopustile zemljama da napuste euro zonu. Njihov
mladi čelnik Christian Lindner otvoreno je tijekom kampanje
pozivao Grčku da se vrati drahmi kao valuti.
“Kad je riječ o Europi, FDP nije tako daleko od AfD-a po nekim
pitanjima. Budu li primijenjene sve njihove ideje ponovno ćemo
biti uvučeni u krizu eura”, ocjenjuje zastupnica Zelenih
Franziska Brantner.
No, FPD neće biti jedini težak saveznik u Merkeličinoj
vjerojatnoj koaliciji. Tu je i njezina bavarska sestrinska
stranka CSU, Kršćansko-socijalna unija, koju bi uspjeh
AfD-a mogao gurnuti jače udesno uoči pokrajinskih izbora iduće
godine, nakon što ju je već ta stranka gurnula u stranu i
nametnula se tijekom izbjegličke krize.
Ponovno osvajanje birača koji su prešli pod okrilje AfD-a moglo
bi postati jedan od glavnih prioriteta Merkeličina konzervativnog
bloka u iduće četiri godine.
