Vlada je u četvrtak prihvatila
Nacrt projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora kojim
se predviđa zajam od jedne milijarde kuna koji bi trebao poslužiti
optimiranju broja zaposlenih i tehnološkoj obnovi željeznice.
Procijenjena vrijednost
projekta iznosi jednu milijardu kuna, a planira se financirati zajmom
Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), rekao je ministar
pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Korisnici zajma biti će društva HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički
prijevoz i HŽ Cargo, a njegovim sredstvima financirat će se otpremnine
za višak zaposlenih u tim društvima i investicije potrebne za osiguranje
održivog poslovanja i konkurentnosti.
Predstavnici Svjetske banke obavili su predprocjenu projekta te
se očekuje da će pregovori za zajam IBRD-a biti održani sredinom ožujka
2015. godine, a odobrenje projekta očekuje se krajem travnja.
Ministar Hajdaš Dončić rekao je da Vlada daje odobrenje za zajam
po načelu “sada i nikad više” te da će uz otpremnine, uz ostalo, biti
upotrebljen za gradnju cestovnih prijelaza, optimizaciju voznog parka
HŽ-a Cargo te informatizaciju HŽ-a Putnički prijevoz.
Prema njegovim riječima, u sustavu HŽ-a krajem 2011. godine bilo
je 17.356 radnika, sad ih je 13.474, a ciljani broj nakon
restrukturiranja je 9.400.
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila i prijedlog izmjene Zakona o
poljoprivrednom zemljištu. Između ostalog, predlaže se skraćivanje
postupka dodjele u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta u
vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište
fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.
Predlaže se i izmjena odredbi u vezi poljoprivrednog zemljišta u
vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje i
obraslo je višegodišnjim raslinjem. Prema prijedlogu, zakupnik bi bio
dužan iskrčiti zemljište u roku od godinu dana, umjesto dosadašnje
dvije, pri čemu se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima krčenja, ali
on više ne raspolaže iskrčenim drvima nego ona pripadaju Hrvatskim
šumama.
Prema izmjenama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koje predlaže
Vlada, ta djelatnost više ne bi bila regulirana Zakonom o komunalnom
gospodarstvu, a jedinice lokalne samouprave više ne bi pogrebnicima
dodjeljivale koncesije.
Takvim je uređenjem poduzetnik pogrebnik stavljen u neravnopravan
položaj u odnosu na trgovačko društvo, javnu ustanovu ili službu
odnosno vlastiti pogon koje osniva jedinica lokalne samouprave i koja
ovu djelatnost može obavljati bez koncesije, smatra Vlada.
Podsjeća pritom na smjericu EU-a o izdvajanju određenih segmenata
pogrebničke djelatnosti izvan opsega komunalnih djelatnosti i to
naročito preuzimanja, opremanja i prijevoza umrle osobe do mjesta ukopa
ili kremiranja.
Sve su to poslovi koje bi fizička i pravna osoba trebala moći
obavljati slobodno na tržištu ako ispunjava propisane uvjete i to bez
koncesije jer se ti poslovi ne mogu smatrati isključivo komunalnim
poslovima, drže u Vladi.
