Islandska je vlada odlučila razmotriti revolucionalni
prijedlog ‘državnog novčanog’ sustava kojim bi središnja banka postala
jedini kreator novca, a parlament odlučivao o njegovoj raspodjeli, donosi HRT.
Prijedlog
je iznesen u izvješću “Bolji monetarni sustav za Island”, koje je
početkom tjedna parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke
Stranke progresa Frosti Sigurjonsson i predstavljao bi
zaokret u povijesti suvremenih financija, navodi agencija AFP.
Sigurjonsson predlaže da središnja banka postane jedini kreator novca,
budući da na Islandu, kao i u ostalim suvremenim tržišnim ekonomijama,
trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca
kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.
Po
Sigurjonssonovoj bi zamisli o uspostavi ‘državnog novčanog’ sustava
središnja banka postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi
raspodjeli potom odlučivao parlament.
– Ključno je što bi se ovlasti za kreiranje novca odvojile od ovlasti odlučivanja o njegovoj upotrebi, naglasio je Sigurjonsson, usporedivši takve nove ovlasti parlamenta s onima za odlučivanje o raspodjeli proračunskog novca.
Banke
bi pak, po njegovom prijedlogu, i dalje upravljale računima i
plaćanjima te služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca.
Prijedlog se temelji na rezultatima istraživanja četiri dužnosnika
središnje banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabilježio
više od 20 financijskih kriza različitih vrsta.
Problem je u
pravilu izazvalo snažno povećanje kreditiranja u razdoblju gospodarskog
rasta. Središnja banka nije uspijevala obuzdati nabujalo kreditiranje,
što je potpirivalo inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su
autori istraživanja. Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka,
pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.
Malenu
nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicijske banke
Lehman Brothers, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga
je Reykyavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Islandski je BDP 2009. pao 5,1 posto, iduće godine 3,1 posto, da bi od
2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.
Uz
to, Island je povukao kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, dvije
godine nakon što je na vlast stupila euroskeptična vlada desnog centra
koja je obećala prekinuti proces pokrenut u vrijeme teške financijske
krize, kada su se njegovi građani, zbog pada vrijednosti krune, željeli
pridružiti eurozoni. No poslije se pokazalo da su ribolovne kvote
nepremostiva zapreka.
Ribolov je temelj islandskoga gospodarstva, a ta tema uopće nije došla na red u pregovorima o pristupu Uniji.
