Sve veća povezanost ljudi diljem svijeta putem raznih aplikacija, društvenih mreža i online servisa trebala je, barem u teoriji, zauvijek "riješiti" komunikacijske probleme.

Danas je ta komunikacija gotovo trenutna i vrlo jeftina, a u mnogim slučajevima potpuno besplatna. Do prije samo trideset godina, ideja o mogućnosti trenutnog slanja fotografija, dokumenata ili videa bilo kome bilo gdje u svijetu bila je ravna znanstvenoj fantastici.

Sveprisutni pametni telefoni, računala i bezbrojne Wi-Fi internetske mreže danas su takvu ideju učinile "dosadnom stvarnošću". Videopozivi su se nekad viđali samo u holivudskim produkcijama, kao najava "svijetle budućnosti". Ta budućnost je davno stigla, a s njom i brojni neočekivani problemi. Naime, ljudi su danas usamljeniji nego ikada prije u povijesti.

Epidemija usamljenosti

Usamljenost je postala veliki zdravstveni problem u posljednjih nekoliko godina, koji ima negativne učinke na mentalno zdravlje desetaka milijuna ljudi. Neko su vrijeme znanstvenici, psihijatri i psiholozi smatrali da je to posljedica globalne pandemije koronavirusa, kada su česta zatvaranja itekako utjecala na međuljudske odnose diljem svijeta. No, kasnije se pokazalo da paralelno s tim postoji i globalna "pandemija usamljenosti", koja je u ovom ili onom obliku prisutna već gotovo cijelo desetljeće.

Na to je nedavno upozorio Vivek Murthy, glavni američki kirurg. Murthy navodi da je "gotovo svaki drugi Amerikanac iskusio neki od psihičkih problema zbog usamljenosti", te dodaje da ova "psihološka pandemija" pogađa sve društvene slojeve, a najčešće one koji su pripadnici srednje klase. Zaključak je da je praktički svaki građanin SAD-a na neki način pogođen usamljenošću i problemom komunikacije u društvu, a na to već godinama upozoravaju veliki poslodavci u SAD-u.

Sindrom izgaranja u početku se pripisivao dugom radnom vremenu i velikom broju poslovnih obaveza. No, kada su zaposlenici počeli davati otkaze i na izuzetno dobro plaćenim poslovima, pa čak i direktori tvrtki i njihovi direktori, postalo je jasno da uzrok nisu samo odnosi među kolegama ili visina plaća. Iako psiholozi objašnjavaju "burn-out" kao "fenomen na radnom mjestu, nastao usred kroničnog stresa", zaposlenici danas mnogo više cijene vrijeme provedeno s obitelji, izlete, sportske događaje pa čak i pecanje ili igranje golfa.

Takvo stanje potvrđuje i istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojem "jedna od četiri osobe u svijetu pati od kronične usamljenosti". Posebno zabrinjava podatak WHO-a da "petnaest posto adolescenata doživljava stalnu usamljenost".

Na udaru adolescenti i tinejdžeri

Upravo je skupina adolescenata i tinejdžera na "prvom udaru" društvenih mreža, aplikacija za slanje poruka i nove generacije aplikacija za digitalnu zabavu. Dok su tinejdžeri mjesecima čekali rock koncert, nastup DJ-a ili neki drugi glazbeni događaj, danas je dovoljno pokrenuti YouTube, Spotify ili Apple Music na pametnom telefonu i dobiti glazbu najrazličitijih izvođača. Čak i kada odu na neko od ovakvih društvenih događanja, mladi ljudi danas i dalje bulje u svoje telefone. O tome svjedoče i snimke koncerata posljednjih godina - dok su izvođači na pozornici, pred njima je pravo more pametnih telefona.

Stručnjaci upozoravaju da pametni telefoni i pretjerano korištenje aplikacija za razmjenu poruka dovode do viših razina tjeskobe, stresa i depresije. Virtualni svijet je dobrim dijelom zamijenio onaj stvarni, upravo zbog svoje "lakoće komunikacije" - zašto bismo izašli u susret nekome, kada mu možemo poslati poruku na WhatsAppu ili Viberu? Istraživanja u SAD-u pokazuju da više od 95 posto mladih ima pristup pametnom telefonu, računalu i internetu, dok ih gotovo 50 posto navodi da su "gotovo stalno na internetu putem svog telefona".

I oni stariji, između 20 i 30 godina, sve više žive u online svijetu. To je i dob kada se studira ili počinje raditi na prvim poslovima, a još manje vremena ostaje za pravo druženje s drugima. Statistike, pak, pokazuju da je više od 60 posto muškaraca u ovoj dobi bez djevojke, u usporedbi s oko 30 posto djevojaka. Također, svaki peti ispitanik u EU navodi da nema prijatelja.

Virtualne djevojke i stvarni dečki

Zato i ne čudi što razne online aplikacije za upoznavanje 'ruše rekorde' u broju korisnika. 'Tinder', 'Badoo', 'OK Cupid' i slične aplikacije bilježe porast broja korisnika od 12 do čak 23 posto. Iako je najveći rast bio u vrijeme globalne pandemije prije dvije godine, trend rasta od tada se nije smanjio, već je ostao relativno stabilan. Među najpopularnijim aplikacijama svakako je Tinder, s više od 75 milijuna redovnih korisnika. Ovu aplikaciju najviše koristi upravo dobna skupina do 35 godina, dok dvije trećine korisnika čine oni mlađi od 30 godina.

Potraga za "srodnom dušom" također je velik posao - Tinder ima ukupni promet od oko 1,8 milijardi dolara. Uz "namjenske" aplikacije, "tradicionalne" društvene mreže jedan su od najčešćih kanala za virtualno upoznavanje. Sve češće se u medijima može čuti kako su se "taj i taj" prvi put upoznali preko Facebooka ili Instagrama, a sve češće preko TikToka, koji je trenutno najpopularnija i najkorištenija mreža. Tehnološka industrija ide dalje i već postoje aplikacije koje pomoću umjetne inteligencije pružaju "virtualnog sugovornika i suputnika".

Već postoji više od 10 milijuna pretraživanja za aplikacije "Ai girlfriend" u trgovini aplikacija Google Play za Android uređaje. Većina tih aplikacija, poput "Replika" ili "Genesia" nudi korisniku "fino podešavanje" virtualne djevojke (ili tipa) - boje kose i očiju, izgleda lica pa čak i odjeće. Takve aplikacije koriste "LLM" (Large language model) umjetnu inteligenciju kako bi "saznale" što više o svom "prijatelju" u stvarnom svijetu. S virtualnom djevojkom, vrlo sličnom pravoj, možete se dopisivati ​​i u internoj aplikaciji sličnoj Messengeru ili WhatsAppu.

Iako bi ideja o "djevojci u računalu" (zapravo, pametnom telefonu) do prije desetak godina većini bila urnebesno zabavna kao neozbiljna novotarija, globalna "epidemija usamljenosti" dovela je do toga da se ove aplikacije sve traženije, a nove se pojavljuju svaki mjesec. Umjetna inteligencija, koja je "uvježbana" na milijunima stvarnih korisnika, često može biti daleko "prijateljskija i pristupačnija" od pravih partnera. "Virtualna djevojka" razumije svog korisnika koji je imao naporan dan na poslu, nikad ne zaboravlja rođendane i važne datume, dostupna je 24 sata dnevno i - ne treba joj kupovati darove ili trošiti na spojevima.

Štoviše, zahvaljujući algoritmima "strojnog učenja" (ML, artificial learning) unutar ovakvih aplikacija, "virtualna djevojka" može do detalja pratiti želje i navike korisnika te tako stvoriti - savršenu virtualnu vezu.