studija
Obitelj će na kraju stoljeća izgledati drastično drugačije, predviđaju znanstvenici
Veličina prosječne obitelji mogla bi se značajno smanjiti u idućim desetljećima, predviđaju znanstvenici. Naime, prema novoj studiji u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), predviđa se da će pojedinac imati 35 posto manje rodbine do 2095., pri čemu će broj mlađe rodbine poput rođaka, nećaka, nećakinja i unuka opadati.
Dok je prosječna žena od 65 godina 1950. imala 41 rođaka, do 2095. će ih imati 25, većinom starijih rođaka poput prabaka i djedova.
“Ove seizmičke promjene u strukturi obitelji izazvat će važne društvene izazove koje bi političari na globalnom sjeveru i jugu trebali uzeti u obzir”, rekao je Diego Alburez-Gutierrez, suautor studije i voditelj Independent Research Group on Kinship Inequalities na Max Planck Institute for Demographic Research (MPIDR), prenosi Newsweek.
Da bi došli do tih prognoza, znanstvenici su prikupili podatke o veličinama obitelji diljem svijeta koristeći povijesne i projicirane podatke iz revizije Svjetskih prognoza stanovništva Ujedinjenih naroda za 2022. te analizirali kako se te obitelji mijenjaju.
“Koristimo matematičke modele kako bismo predstavili odnos između osobe, njezinih predaka i potomaka u određenom vremenskom razdoblju. Model pruža prosječne dobne i spolne raspodjele za različite vrste srodstva za svaku kalendarsku godinu”, objasnio je Alburez-Gutierrez.
Znanstvenici su definirali rodbinu kao žive roditelje, djecu, ujne, stričeve, nećake, nećakinje, braću, sestre, rođake, unuke, prabake, djedove i pradjedove. Utvrdili su da će smanjenje veličine obitelji možda više utjecati na neka područja svijeta od drugih. Primjerice, najveći padovi očekuju se u Južnoj Americi i Karibima.
Prosječna 65-godišnjakinja u Južnoj Americi imala je 1950. 56 rođaka, što će pasti na 18,3 do 2095. Na sjeveru Amerike i Europi, gdje je prosječna 65-godišnjakinja imala 1950. 25 rođaka, može očekivati da će imati 15,9 rođaka do 2095. Za većinu tih preostalih rođaka očekuje se da će biti stariji, a ne mlađi. Očekuje se i da će starenje populacije imati značajan utjecaj na dostupnost skrbi za starije, posebno one s manje mlađih rođaka.
“Naša istraživanja potvrđuju da je dostupnost srodnih resursa diljem svijeta u opadanju. Kako se jaz u dobi između pojedinaca i njihovih rođaka povećava, ljudi će imati obiteljske mreže koje su ne samo manje, već i starije. Razmislite o slučaju djedova i pradjedova, kojih će biti veći broj u budućnosti. Iako bi to teoretski moglo pomoći ublažavanju tereta skrbi za roditelje, dogodit će se suprotno”, stoji u istraživanju.
Studija stoga ističe rastuću potrebu za društvenom podrškom za starije, umjesto oslanjanja na obitelj, čemu mnogi nemaju pristup. Jer, u budućnosti sama obitelj neće biti dovoljna.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
-
Ove subote, 14. prosinca, Zadar će oživjeti u šarenilu uniformi, plesu i ritmovima mažoret glazbe!
Reci što misliš!