Iako se često povezuju inteligencija i uspjeh, te se smatralo se da inteligencija omogućava uspjeh, pokazalo se da na uspjeh utječu mnogi čimbenici, te da je predviđanje uspjeha na temelju inteligencije prilično nepouzdano

IQ testovi se sastoje od niza zadataka kojima se mjeri sposobnost povezivanja apstraktnih ideja, učenje, te savladavanje novih situacija. Najpoznatiji su testovi inteligencije Stanford-binet IQ test i Wechsler IQ test.
Inteligencija se u početku računala kao omjer mentalne dobi i stvarne dobi, pomnoženo sa 100. Npr. ako dijete koje ima 10 godina riješi test inteligencije na razini koju postiže prosječan dječak od 14 godina tada bi njego IQ bio 14/10=1,4 x100 = 140.

Današnji testovi ne uključuju izračun mentalne dobi već se rezultat testa izražava kao IQ. IQ se danas izračunava uspoređujući postotak ljudi za koje se očekuje da će ostvariti prosječne rezultate a zatim se radi krivulja normalne distribucije, što znači da bi većina ljudi bila u tom prosječnom rasponu, na sredini krivulje te je najveća vjerojatnost da se ostvare na testu upravo takvi rezultati.

Zanimljivi mitovi i činjenice o inteligenciji

• Jedna od osnovnih činjenica koja se veže uz inteligenciju je da uglavnom osoba koja tvrdi “da sve zna” ili zaista puno toga zna, možda nije i inteligentna osoba. Inteligencija koja se razvija tijekom godina i akumulira obrazovanje i činjenice naziva se kristalizirana inteligencija. Druga vrsta inteligencije temelji se na apstraktnom razmišljanju, rješavanju problema, identificiranju obrazaca… Ona se naziva fluidna inteligencija.
• Iako se često povezuju inteligencija i uspjeh, te se smatralo se da inteligencija omogućava uspjeh, pokazalo se da na uspjeh utječu mnogi čimbenici, te da je predviđanje uspjeha na temelju inteligencije prilično nepouzdano. Npr. postoji veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, no, nakon osnovne škole nije moguće povezati i predvidjeti uspjeh na temelju inteligencije. Tvrdnja vjerojatno potječe upravo iz vremena kada su se rijetki obrazovali, što je inteligentnim osobama davalo prednost jer su bili bolji već u osnovnoj školi, a potom i nastavljali školovanje.
• Rješavanje zagonetki i igranje sličnih igara ne čini osobe inteligentnijima iako se često čuje ta tvrdnja. Ovakve igre poboljšavaju pamćenje, povećavaju razinu pažnje, no ne utječu na inteligenciju. Studije koje su se provodile nisu pokazale utjecaj na inteligenciju.
• Ernest Hemingway je rekao “Sreća je kod inteligentnih ljudi najrjeđa stvar koju znam.” Često se povlači tvrdnja da su inteligentni ljudi manje sretni, te da su skloniji depresiji, no studija provedena na University College London u Velikoj Britaniji koja je uključivala 6.870 osoba pokazala je da su ljudi s nižom inteligencijom češće nesretni od ljudi s visokom inteligencijom.
• Istraživanja su pokazala da djeca dojena do 3 godine imaju oko 3-8 veći IQ od djece koja nisu dojena. Neki od razloga koji se navode su imunološki čimbenici majčinog mlijeka koji pomažu u borbi protiv starenja i potiču funkcioniranje živčanog sustava. Omega 3 masne kiseline iz majčinog mlijeka pomažu u razvoju živčanih stanica.
• Terrence Tao ima najvišu dokazanu inteligenciju s IQ 230. On je matematičar koji je se 24 godine postao najmlađi redoviti profesor na UCLA.
• William Sidis je bio najinteligentniji čovjek u povijesti. Procjenjuje se da je imao IQ između 250 i 300. Rođen je 1898. te je već kao dijete pokazivao izvanredne matematičke, ali i jezične sposobnosti.
• Iako je jedno vrijeme bila proširena tvrdnja da su ljevaci inteligentniji, studija provedena na University of Adelaide koja je uključivala više od 5000 ljudi demantirala je ovu tvrdnju.
• U posljednjih 100 godina IQ žena je rastao brže nego kod muškaraca, te su sada rezultati koje žene postižu na IQ testovima jednaki kao kod muškarac. Pretpostavlja se da ovo ima veze s obrazovanjem, budući da je ženama ranije bilo obrazovanje manje dostupno.
• Hong Kong ima najveći broj ljudi s najvišom inteligencijom na svijetu, a prosječna inteligencija je u Hong Kongu 107, zatim slijedi Japan s prosječnom inteligencijom od 105.
• Iako na IQ utječu različite stvari, i dalje se pretpostavlja da nasljeđe igra ključnu ulogu u visinu IQ koju osoba ima. Pretpostavlja se da oko 40-80% utjecaja na inteligenciju ima genetika.
• Nezdrava hrana kod djece do 3 godine ima utjecaj na razvoj inteligencije. Djeca koja su se do treće godine zdravije hranila u osmoj godini su imala viši IQ od vršnjaka. Nezdrava hrana je utjecala suprotno.
• Prehrana kod djece školske dobi utječe na inteligenciju. U opsežnoj studiji u New Yorku na oko milijun učenika u školskom sustavu provedeno je istraživanje utjecaja prehrane na IQ. Nakon uklanjanja konzervansa, bojila i umjetnih aroma iz prehrane pokazalo se poboljšanje od 14% u rezultatima testova inteligencije. Zanimljivo je da je najveći postotak utvrđen kod onih koji su na prvom mjerenju imali niže rezultate testova inteligencije.
• Škola utječe na IQ. Istraživanja su pokazala da škola i obrazovanje utječu na IQ. Duži izostanci iz škole, kao i prekidanje školovanja utječu na manji IQ. To je jedan od razloga zašto su u mnogim državama uvedena obvezna školovanja od-do određenih godina. Pokazalo se da učenik koji ostane u školi umjesto da odustane može povećati soj IQ iznad onoga što bi imao da je odustao od škole.
• Studija Južnoj Africi je pokazala da djeci za svaku godinu odgođenog školovanja IQ opada za 5 bodova. Slični su rezultati zabilježeni i u SAD-u. Pretpostavlja se da je razlog što se na inteligenciju intenzivnije utječe obrazovanjem do određenih godina, a u toj dobi djeca koja su krenula ranije u školu imaju godinu više školskog obrazovanja koje je utjecalo na njihovu inteligenciju.
• Za svako prosječno povećanje IQ u nekoj zemlji za 1 bod, BDP po stanovniku bio je 229 dolara veći. Istraživanje na 90 država je pokazalo da prosječan IQ neke zemlje ima značajan utjecaj na BDP.
• Ljudi s inteligencijom većom od 115 mogu dobro raditi bilo koji posao.