Od samog osnutka INmusic je prepoznat kao nezaobilazno mjesto ljubitelja rock glazbe iz cijelog svijeta. Prepoznao ga je i slavni Keanu Reeves koji je poželio na njemu zasvirati, a dobru reputaciju kod publike, izvođača i struke ovih je dana potvrdilo i istraživanje agencije Ipsos.
Prema istraživanju izrazito pozitivan stav o festivalu ima 93
posto građana Hrvatske i 92 posto Zagrepčana, koji
ga vole zbog atraktivnih gostovanja, visoke razine
produkcije i sjajne atmosfere u sigurnom okružju.
Čak 95 posto Zagrepčana i 84 posto građana Hrvatske zna za
INmusic festival, a 91 posto Zagrepčana vidi ga kao jednu od
najprepoznatljivijih manifestacija u gradu. Da je važan dio
zagrebačke kulturne i turističke ponude smatra 95 posto
ispitanika, a njih oko 3/4 prepoznaje i njegovu financijsku
korist za sam grad.
Direktor festivala Zoran Marić tako dobre rezultate
smatra priznanjem njihovom sustavnom radu na kvaliteti i
predanosti u realizaciji međunarodno relevantnog programa
cjenovno prilagođenog domaćoj kupovnoj moći.
“Kao jedini veliki domaći glazbeni festival smatramo da
on primarno mora zadovoljiti kulturne potrebe domicilnog
stanovništva, a ogromni turistički rezultati svakako su
dobrodošla nadopuna”, rekao je Marić u razgovoru za Hinu.
Čak 43 posto Zagrepčana i 31posto građana iz drugih dijelova
Hrvatske već je posjetilo festival što pokazuje, smatra Marić, da
je sad neosporno kako je INmusic festival i vrsta glazbe koju
sustavno provodi neizostavni dio identiteta građana Zagreba i
Hrvatske.
“Činjenica da je Keanu Reeves sam iskazao želju da nastupi na
INmusic festivalu jer je čuo da je jedan od najboljih nezavisnih
rock festivala u Europi, potvrđuje da rock glazba ima okupljajuću
privlačnost i da ideja oko razvijanja potencijala INmusic
festivala kao točke okupljanja ima smisla”, ustvrdio je.
Vjeruje da će holivudski glumac s bendom Dogstar
privući publiku koja inače ne bi došla na festival, pa se i
tako “manifestira magnetizam rock glazbe.”
Najslušanija strana pop i rock glazba, a ne ‘cajke’
Istraživanje je pokazalo i da festival odgovara na potrebe
građana kad je riječ o glazbi koju vole – 71 posto opće
populacije i 73 posto Zagrepčana najviše sluša strane pop i rock
žanrove, a ‘cajke’ tek 23 posto Zagrepčana i 28 posto opće
populacije, iako se u javnom prostoru ponekad stječe suprotan
dojam.
Marić smatra da rezultati govore i o podzastupljenosti u
pojavnosti glazbe koju građani preferiraju. Gostovanja velikih
svjetskih izvođača su bitno rjeđa i nedostupnija od regionalnih
izvođača, za što postoje objektivni razlozi, jer smo mala zemlja
s jednom od najnižih kupovnih moći u EU.
“Onda je razumljivo da je dostupnost najznačajnijih i
najaktualnijih pop i rock izvođača vrlo limitirana hrvatskoj
publici”, napomenuo je.
Kako je tzv. narodnjačka ili zabavna glazba lako dostupna,
jezično pristupačnija i produkcijski znatno
napreduje, logično je da najaktualniji izvođači iz tog
žanra imaju i najviše koncerata s dobrom posjetom i širokom
medijskom vidljivošću.
“Istraživanje pokazuje da to još uvijek ne znači da je to
najpreferiraniji glazbeni žanr u Hrvatskoj, što potvrđuje i
podatak da su uvjerljivo najposjećeniji koncerti u Hrvatskoj bili
oni Rolling Stonesa i U2”, ocijenio je Marić.
Stoga je, nastavlja, jasno da je za dostupnost aktualnih
svjetskih izvođača jako važno postojanje međunarodno etabliranog
glazbenog festivala A lige, kakav je INmusic postao.
Kao primjer izdvaja dolazak Hoziera čiji je aktualni singl “Too
Sweet” bio prvi i još je u vrhu na Billboard ljestvici u
SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, dok na globalnoj
Spotify listi slušanja on bilježi 56,5 milijuna slušatelja.
Jedan od rijetkih neovisnih glazbenih festivala
INmusic je jedan od rijetkih neovisnih glazbenih festivala
i nije u vlasništvu globalnih korporacija koje sustavno
franšiziraju festivalsku ponudu Europe i svijeta.
Huffington post ga opisuje kao “Woodstock 21. stoljeća”, BBC kao
“skriveni festivalski dragulj Europe”, a za NME je među 20
najboljih na svijetu, uz bok festivala kao što su Glastonbury,
Coachella, Primavera koji imaju potporu lokalnih sredina.
Na kritike zašto jedan privatni festival očekuje državnu i
gradsku financijsku potporu Marić kaže da se svi etablirani
europski festivali, pri čemu je velika većina u
multinacionalnom korporativnom vlasništvu, održavaju uz strateško
partnerstvo s gradovima održavanja, kao što je i s
ostalim stranim festivalima u drugim dijelovima Hrvatske.
Marić kaže da je to jedna od javnosti zavodljivih floskula
plasiranih od interesnih grupa zbog eliminiranja nekoga iz
pristupa javnim financijama, a druga je ona o programima koji su
‘besplatni za sve građane’,
To je tehnički nemoguće, kaže, sve košta i ti programi su zapravo
za javne financije najskuplji jer ih u potpunosti financiraju
građani, iako ih možda uopće ne zanimaju i u najvećem broju
ga ne posjećuju.
“Problematično je što se u javnosti ne prepoznaje da u konačnici
takve ‘besplatne’ programe, često u sjeni, uglavnom realiziraju
također privatne firme kojima su javnim sredstvima pokriveni svi
troškovi realizacije, bez preuzimanja ikakvog financijskog rizika
realizacije programa”, ustvrdio je.
Stoga podupiru model EU državnih potpora koje primjenjuje Grad
Zagreb, odnosno odredbu o dozvoljenoj dobiti – ako se
javnim sredstvima podupire nekakav događaj onda se i moguća dobit
treba ograničiti.
“U našem slučaju ona je ograničena na oko jedan posto troškova
projekta”, rekao je.
Vjeruje da će u budućnosti biti prilike za unaprjeđenje modela u
smislu omogućavanja nastavka rizičnih projekta dođe li do
opravdanog minusa jer s jedan posto dozvoljene dobiti, a bez
opcije reinvestiranja dobiti ili nečeg sličnog, nije moguće
stvoriti dovoljno otpornosti na tržišne turbulencije kod
projekata izloženih velikom riziku.
“Nešto važno za Zagreb”
Podsjetio je da im ovih 18 godina nije bilo lako.
Organizirati festival iznimno je težak posao pun
izazova i često nepovoljnih okolnosti i rizika, no bili su
uporni jer vide širi smisao u razvijanju kvalitetnog glazbenog
festivala za društvo.
“Drago nam je da naši sugrađani smatraju da smo napravili nešto
važno za Zagreb.”
Istraživanje pokazuje i sklonost građana prema zapadnoj
kulturnoj tradiciji, snažan utjecaj duge tradicije rock glazbe
kod nas, a za opstanak INmusica zaslužna
je publika.
“Kako niti jedan društveni fenomen nije oduvijek i
zauvijek, na institucijama je velika odgovornost da takva
mjesta i programe gdje se nastavlja tradicija slobode jačaju
i oživljavaju.”
U Zagrebu je Turistička zajednica osnovana radi ostvarenja i
promicanja identiteta glavnog grada, pa je važno da su u pitanje
identiteta uključena gradska tijela, kao što su uredi za kulturu,
za obrazovanje ili za gospodarstvo.
Marić pozdravlja iskorake nove gradske uprave u uvođenju
strukturnih promjena, kao i odluku TZGZ kojom je prvi put za 16.
izdanje festivala iskorištena prilika za cjelogodišnju
marketinšku suradnju, sukladno praksi najvažnijih europskih
turističkih destinacija i nada se da će se to nastaviti.
“Etablirani glazbeni festivali, programski usporedivi s
INmusicom, kao što su Rock en Seine, Primavera, Mad Cool,
Lollapalooza Berlin, Nos Alive, Sziget već pripremaju program za
2025. i to hitno mora započeti i INmusic festival kako bi mogao
osigurati najbolji mogući program i međunarodnu
atraktivnost.”
Kaže i da istraživanje pokazuje slaganje s takvom odlukom, s
obzirom na to da 71 posto Zagrepčana smatra da bi TZGZ
trebala snažno financijski podupirati festival, a 86 posto
i da bi trebala biti snažno uključena i u samu promociju
festivala.
Popratni programi usmjereni na zajednicu
INmusic će se održati 24., 25., i 26. lipnja na
Jarunu, uz Hoziera, The National, The Smashing Pumpkins,
Paola Nutinija, Röyksopp, Gossip, Viagra Boyse
Dogstar.
Marić je najavio da će ove godine ostvariti i druge
potencijale usmjerene na korist zajednice, jer “festivali su od
antičke Grčke slavljenje vrijednosti do kojih je zajednici stalo.
“Stoga ćemo ove godine još veći naglasak staviti na izvorni
smisao pojma festivala.”
Nastavit će se suradnja s festivalom mladih bendova
Superval, u suradnji s Institutom za društvena istraživanja
istaknut će se edukativni značaj festivala u njegovanju
senzibiliteta za estetiku slobode kod
mladih uvrštavanjem posjeta INmusicu u okviru
srednjoškolskog fakultativnog predmeta ‘Škola i zajednica’.
U suradnji s Centrom pažnje realizirat će se likovna
radionica za najmlađe koji će oslikavati vlastite
festivalske majice u sklopu kreativnog kutka za djecu –
Minikultura.
Kroz mnoge DJ nastupe svoje programe i cjelogodišnje djelovanje
predstavit će zagrebački rock klubovi, ujedno i članovi
Udruge Promo (Klub Močvara, KSET, Tvornica kulture, Vintage
Industrial Bar, Dva Osam, AKC Attack).
