U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali glazbeni ukus "sazrije" negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.
Većina ljudi prestaje tragati za novom muzikom već poslije
tridesetog rođendana, rezultati su nedavno provedenog
istraživanja glazbene platforme Deezer.
Poznata je životna činjenica da stariji ljudi vole pričati kako
je nekada bilo bolje. Možete se uvjeravati da ćete zauvijek
ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije ćete početi
gunđati zbog novotarija koje vas okružuju.
Nekima se to možda dogodi i prije nego što se nadaju.
Istraživanje Deezera sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu
glazbu u prosjeku s trideset godina i šest mjeseci.
Glazbena streaming usluga provela je istraživanje na tisuću
građana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i
navikama slušanja glazbe.
Čak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno sluša iste
pjesme, ne trudeći se otkrivati novu glazbu. Nešto više od
četvrtine ispitanika uopće nemaju želju poslušati glazbene
brojeve izvan preferiranih glazbenih žanrova.
Istraživanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini
bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je čak tri
četvrtine njih slušalo deset ili više novih pjesama tjedno, dok
ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvođača svakoga
mjeseca.
Nakon toga, međutim, izgleda da počinje opadati sposobnost ljudi
da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku
jednostavno prestanu.
Zasićenost prevelikom količnim novih singlova na tržištu (19
posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu
(11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga
za novim pjesmama, albumima i autorima u padu.
“S toliko odlične glazbe na tržištu nije čudno što se osjeti
prezasićenost. To često rezultira time da ostanemo ‘glazbeno
paralizirani’ poslije tridesete”, kaže glazbeni urednik Adam
Read.
U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali
glazbeni ukus “sazrije” negdje do tridesete. Do 33. godine raste
vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.
Glazba budi uspomene
Neke ranije studije sugeriraju da stalno slušamo iste pjesme zbog
glazbene nostalgije.
Na primjer, velika studija objavljena u časopisu Memory &
Cognition pokazala je da glazba ima snažan učinak na evociranje
uspomena iz škole ili s fakulteta.
Početkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz analizirao
je podatke Spotifya u New York Timesu i otkrio da će ista pjesma,
objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim
godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće
poslije.
Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj
ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale
“sretne” kemikalije.
Što pjesmu više volimo, to više tih kemikalija teče našim
tijelom.
To se događa svima, ali tijekom adolescentskih godina naš mozak
prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osjećajni i
osjetljivi, pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je
vjerojatnost da će to biti zauvijek.
To ne znači da kasnije u životu nećete čuti koja će vam se
dopasti, ali vjerojatno neće imati jednako jak učinak, jednostavo
zato jer više nismo takve “spužve”.
