istraživanje
Polovica Hrvata posjećuje festivale
Hrvatska je u proteklih nekoliko godina doživjela festivalski boom, o čemu se najčešće govori u vidu broja turista koje festivali privlače. No, dosad nije bilo poznato kako hrvatski građani vide festivale i koliko ih posjećuju.
Prema rezultatima istraživanja MasterIndex, koje je Mastercard u svibnju proveo u Hrvatskoj, polovica ispitanika (52%) posjetila je neki festival u zadnje dvije godine, a riječ je uglavnom o uličnim, glazbenim i kulturnim festivalima u zemlji.
Hrvati najčešće posjećuju ulične festivale (42%), festivale pop glazbe (32%), rock i metal glazbe (29%), gastronomske festivale (28%), festivale elektroničke glazbe (21%) te razne druge kulturne manifestacije. Na festivale najčešće idu ispitanici iz sjeverne Hrvatske (57% ih je bilo na barem jednom festivalu u zadnje dvije godine) te oni mlađi, u dobi od 18 do 29 godina (58% ih je u istom razdoblju posjetilo barem jedan festival). S druge strane, festivale najrjeđe posjećuju oni u dobi između 40 i 49 godina te je među njima čak 56% onih koji nisu bili niti na jednom festivalu u protekle dvije godine. Međutim, to je skupina koja najviše posjećuje ulične festivale – prema istraživanju najpopularnije među Hrvatima.
Kad je riječ o festivalima u inozemstvu, njih je u zadnje dvije godine posjetilo 7% ispitanika. Taj je broj je nešto veći među mladima između 18 i 29 godina (10%), Istrijanima (12%) te onima s mjesečnim prihodima većim od 9.000 kuna (18%).
Pop glazbu vole žene, elektronika najpopularnija u Sjevernoj Hrvatskoj
Festivali pop glazbe najpopularniji su u Dalmaciji (41%) te u Lici (41%). Više ih vole žene (41%) – tek 22% muških ispitanika izjavilo da je u protekle dvije godine posjetilo neki od pop festivala – a najmanje ih posjećuju ispitanici iz Zagreba (24%). Festivale rock i metal glazbe posjećuju većinom muškarci (36% njih je u protekle dvije godine posjetilo ovakav festival) te češće Ličani, a najmanje stanovnici Sjeverne Hrvatske.
Gastronomski festivali su najatraktivniji ispitanicima iz dobne skupine 30-39 (33%), Zagrepčanima i Ličanima, a najmanje među ispitanicima iz Dalmacije (19%). Festivale jazz i klasične glazbe najčešće posjećuju ispitanici s primanjima iznad 12.000 kuna (42%) te češće Istrijani i Slavonci. Festivali elektronske glazbe su najpopularniji među ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske (27% njih je u protekle dvije godine posjetilo takav festival) i u Istri, Primorju i Gorskom kotaru te su popularniji među muškarcima, mladima i ispitanicima s višim stupnjem obrazovanja. Filmski festivali su najpopularniji među Zagrepčanima te u Lici, Kordunu i Banovini.
Odlučujući faktori pri izboru festivala su troškovi i izvođači
Većina ispitanika koji idu na festivale (52%) je u protekle dvije godine posjetila jedan do tri festivala, dok je 59% ispitanika s primanjima iznad 12.000 kuna u istom razdoblju posjetilo više od 3 festivala.
Glavni faktor koji utječe na odluku o odlasku na festival te izboru događanja su troškovi (68%). Pri vrhu popisa su i odabir izvođača (50%), atmosfera (40%), vremenski uvjeti ili godišnje doba u kojem se manifestacija održava (35%) te trajanje i termin događanja (19%). Hrvati na festivalima najviše troše na piće (90%), hranu (75%), prijevoz do lokacije (54%), suvenire (33%), smještaj (29%) i cigarete (24%).
Čak 43% posjetitelja festivala izjavilo je da im smještaj nije potreban, dok oni koji ga uzimaju najčešće biraju apartmane (26%), zatim hotele (20%), a nakon toga hostele (13%), kampove (11%) i ostale opcije (11%). Nakon završetka festivala, na lokaciji ostaje nešto više od trećine ispitanika (36%). Taj udio je nešto veći među mladima (45%) te onima s mjesečnim prihodima većim od 9.000 kuna (gotovo 50%). Oni koji nastave svoj boravak, većinom ostaju na lokaciji još dan do dva (njih 74%).
Zanimljiv podatak je da samo 17% ispitanika potroši preko 1.000 kuna po festivalu, ne uključujući ulaznice, a potrošnja, naravno, ovisi o individualnim preferencijama, ali i mogućnostima posjetitelja. Potrošnju iznad 1.000 kuna po festivalu u nešto većoj mjeri imaju ispitanici iz Zagreba i okolice (20%), visokoobrazovani (21%), muškarci (22%) te oni s mjesečnim prihodima preko 12.000 kuna (44%). Kao najčešći način plaćanja čak 93% ispitanika navodi gotovinu, dok su kartice primarno sredstvo plaćanja za ispitanike s primanjima iznad 9.000 kuna.
Festivale najčešće posjećujemo s partnerom ili prijateljima
Gotovo dvije trećine ispitanika (62%) na festivale ide s partnerom, nešto manje od polovice (45%) s manjom grupom prijatelja te otprilike svaki peti (21%) s obitelji. Odlazak na festival s partnerom učestaliji je kod onih između 40 i 49 godina starosti (71%), a s prijateljima kod mladih između 18 i 29 godina (64%). Sami putuju najčešće ispitanici s visokim primanjima te oni iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.
„Festivali su zalog za ostvarivanje još boljih turističkih rezultata“, rekla je Gea Kariž, direktorica marketinga u kompaniji Mastercard za Hrvatsku. “Zato smo Dubrovačke ljetne igre, ULTRA Europe, Pula Film Festival, šibenski Changer i Špancirfest uključili i u našu platformu Priceless Croatia pa građani i turisti putem www.priceless.com mogu na ovim festivalima doživjeti iskustva nedostupna drugima.“
Kako doživjeti festivale na drugačiji način
Digitalna platforma Priceless Cities nudi jedinstvena i ekskluzivna iskustva te tako među putnicima diljem svijeta promiče turističku ponudu svjetskih odredišta, uključujući i niz hrvatskih gradova. Nakon registracije na Priceless Croatia (www.priceless.com), korisnici Mastercard® kartica iz cijelog svijeta mogu sudjelovati u svečanosti otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara u ulozi statista zajedno s ponajboljim hrvatskim glumcima ili istražiti povijesne tajne Dubrovnika prilikom privatne vođene ture koja inače nije dostupna turistima, a navečer poslušati izvedbu pijaniste Daniila Trifonova kao VIP gost u Kneževom dvoru. Zaljubljenici u zvuk gitare mogu uživati kao VIP gosti na koncertu Guitarrismo, a za ljubitelje umjetnosti tu su i probe baleta „Derviš i smrt“ inače zatvorene za javnost te završni gala koncert Simfonijskog orkestra HRT-a i Camerona Carpentera na orguljama. Tu su i pogodnosti pri kupnji ulaznica za brojne koncerte i predstave na Dubrovačkim ljetnim igrama.
Kad je riječ o festivalu ULTRA Europe, korisnici preko www.priceless.com mogu iskusiti ekskluzivni VIP pristup backstageu i upoznati svjetski poznate DJ-e, ali i uživati u festivalu u okviru četverodnevnog V.I.P. paketa koji uključuje i luksuzni smještaj.
Posebno V.I.P. iskustvo kreirano je i za posjetitelje Pula Film Festivala, a između ostalog uključuje luksuzni smještaj, šetnju crvenim tepihom i prisustvovanje domjenku na šetnici Arene predviđenom za V.I.P. goste Festivala.
U Šibeniku korisnici tijekom dana mogu ploviti privatnim brodom uz degustaciju menija od pet sljedova te se opustiti uz prekrasan pogled na Šibenik, dok je večer rezervirana za VIP mjesto i uživanje u koncertu britanske pjevačice Jessie Ware. Glazbene entuzijaste i zaljubljenike u jazz i soul razveselit će i talijanski pjevač Mario Biondi jer će ga imati priliku upoznati uživo, a nakon toga poslušati njegove najpoznatije hitove na vrhu tisućljetne tvrđave sv. Mihovila.
Priceless Croatia nudi i iskustvo na našem prvom uličnom festivalu – Špancirfestu. Tako se na www.priceless.com može kupiti paket koji između ostalog uključuje luksuzno noćenje za dvije osobe u središtu Varaždina, VIP ulaznice za koncert na Špancirfestu i obilazak backstagea te romantičnu večeru uz svijeće na lokaciji iznenađenja.
Izdvojeno
-
Nema sumnje da je retinol jedan od najučinkovitijih sredstava za borbu protiv bora i znakova starenja kože. Taj skup sintetičkih molekula dobivenih iz vitamina A, sveti je gral pomlađujućih sastojaka - pomlađuje, obnavljaja strukturu i kvalitetu kože, zaglađuje bore, smanjuje hiperpigmentacijske mrlje, ublažava akne…
-
Hrvatska je u 2024. bila među deset ''najguglanijih'' odredišta za putovanja, odnosno na 10. mjestu, dok je na prvom Turska, objavio je globalni magazin Conde Nast Traveler prema redovnom istraživanju i podacima Googlea o pretraživanju odredišta za putovanja u proteklih 12 mjeseci.
-
Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin rekla je u petak kako sumnja da iza difamacijskih objava protiv nje stoje neke političke stranke, a među autorima dezinformacija navela je Dominika Alpeza, Dejana Kljajića i Vinka Kojundžića, najavivši da će Kojundžića tužiti zbog širenja laži.
-
Premijer Andrej Plenković u petak je pozvao stranku Možemo! i njihovu predsjedničku kandidatkinju Ivanu Kekin da se smire i prestanu histerizirati jer se nikakva HDZ-ova nevidljiva ruka njima ne bavi na način na koji 'možemovci' sugeriraju u svojim objavama.
Reci što misliš!