Srpski glumac i voditelj Branislav 'Branko' Milićević poznatiji pod imenom Branko Kockica popularnost je stekao u dječjim TV serijama
Današnjom televizijom dominiraju reality formati
čija kvaliteta vrlo često ne uspijeva zadovoljiti ni zabavljačku ulogu
televizije, a kamoli onu edukativnu. U nadi da će čelnici domaćih TV
kuća u budućnosti prionuti realizaciji nekih novih i zanimljivijh
formata, prisjetili smo se nekoliko emisija zabavnog, kulinarskog i
dječjeg karaktera koje su nastajale na našim prostorima i koje smo nekoć
obožavali.
Nedjeljno poslijepodne
Mlađe generacije prepoznaju lik i djelo Saše Zalepugina
kao posjetitelja kulturnih i modnih događanja u Hrvata, ali oni nešto
stariji sjećaju se ga se u ulozi legendarnog televizijskog voditelja.
Sedamdesetih godina pokreće televizijski show ‘Nedjeljno poslijepodne’ koji u vrlo kratkom periodu stječe veliku gledanost čak do osam milijuna gledatelja po emisiji.
Koncept emisije bio je smišljen u nekoliko kategorija koje su zabavljale
gledatelje humorističnim skečevima, ali informativnim tema i
zanimljivim gostima. Voditelji su bili Saša Zalepugin, Željka Fattorini i
Vladimir Levak, tu i tamo se ubacio Božo Sušec koji je kometirao
sportska događanja, a za dozu dobrog humora brinula se Nela Eržišnik.
Predložak zagrebačke sheme preuzele su i ostale televizijske kuće, tako
je zaživila i beogradska i sarajevska inačica. Poslije nedjeljnog ručka
gledatelji od Vrdara do Triglava bili su prikovani uz televizijske
ekrane, a u publici se moglo naći radnika, intelektualca, ali i onih
najmlađih.
Branko Kockica
Srpski glumac i voditelj Branislav ‘Branko’ Milićević
poznatiji pod imenom Branko Kockica popularnost je stekao u dječjim TV
serijama. Sedamdesetih godina na beogradskoj televiziji osvanula je
jedna od najpoznatijih dječijih serija u suradnji sa scenaristom
Momčilom Kovačevićem ‘Kocka, kocka, kockica’. Kroz 280 emisija su Branko Kockica i njegov tim malih drugara odgovarali na važna i manje važna dječija pitanja.
A koliko su Kockica i njegova ekipa bili poznati dokazuje činjenica da
1979. godine emisija dobiva prvu nagradu na Edukacijskom festivalu u
Japanu. Iako su mišljenja oko Kockice jako različita, mora se priznati
da je punih petnaest godina stvarao jednu od najboljih emisija posvećenu
najmlađima. ‘U svetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo’
stihovi su kojih se dan danas rado prisjetimo.
Kviskoteka
Osamdesetih godina ulice bivše države praznile su se svaki četvrtak u
devet navečer. Razlog tome nije bio televizijska emisija u kojoj bi
mogli gledati kako nekolicina ljudi živi u četiri zida koje možemo
promatrati kao pokusne kuniće od 0-24, već začudo kviz znanja. Naravno
riječ je o najpopularnijem kvizu na našim prostorima Kviskoteci koju je osmislio Lazo Goluža čovjek koji je prvi zaštitilo svoj TV projekt kao intelektualno vlasništvo, te licenicu prodao u tri europske razine.
Jedna od najpoznatijih televizijskih emisija zabavljala je publiku kroz
igre zamki, asocijacija, licitacije, detekcije, te igre pitanja i
odgovora, a zaštitno lice joj je bio Oliver Mlakar koji bi teatralno ulazio u studijo kroz pomična vrata iza kojih bi neonskim svijetlima bila ispisana Kviskoteka.
Koliko je bila popularna emisija dokaz je i njeno vraćanje na male
ekrane 2006. godine kada Nova TV plasira u modernijem i redizajniranom
izadanju, ali nažalost nikada nije zaživila u svom starom ruhu.
Top lista nadrealista
Dobili su naziv bosanskih ‘pajtonovaca’, počeli su s radijskom emisijom i
došli do kultnog statusa jedne od najpopularnijih emisija zabavnog karaktera. Radi se o legendarnoj ‘Top listi nadrealista’ koji su inteligentnim humorom zabavljali tisuće i tisuće gledatelja.
Prva televizijska epizoda prikazana je 1984.godine nedugo nakon
sarajevskih olimpijskih igara s Nenadom Jankovićem, Brankom Đurićem,
Zenitom Đozićem, Borisom Šiberom i Draženom Ričlom kao glavnim
protagonistima, te Davorom Marjanovićem u ulozi direktora.
Serija je postala legendarna u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa je zaista
neobično da je druga sezona snimljena tek četiri godine kasnije. Drugu
sezonu režirao je Miroslav ‘Ćiro’ Mandić i tek je ona doživjela
regionalni uspjeh, dok zadnja, treća sezona snimljena 1991. u predratnom
duhu nije pononvila uspjeh prethodne sezone.
Radijska, a kasnije i televizisjka emisija bazirane su na političkoj i
društvenoj satiri i balkanskom humoru. Prozvali su ih vizionarima svog
vremena, a teme kao što su bile raspadanje Jugoslavije i ujedinjene
Europe bile su samo pokazatelj njihove točnosti prikazane s velikom
količinom crnog humora.
Male tajne velikih majstora kuhinje
U današnje vrijeme se na domaćim televizijskim kućama mogu vidjeti popularni kulinarski showovi za čije se licence moraju
iskeširati novci. Polovicom sedamdesetih godina u hrvatskoj produkciji
nastaje petominutna televizijiska emisija koju i dan danas pamtimo.
Riječ je o ‘Malim tajnama velikih majstora kuhinje’,
najdugovječnije televizijske serije u Hrvatskoj koja se emitirala pune
24 godine u kontinuitetu. Svaki četvrtak točno u 19.20 gledatelji su
željno očekivali što će im poznati kuhar Stevo Karapandža pripremiti ovaj put.
U emisiji su gostovali brojni poznati gosti, iako se koncept emisije iz
godine u godinu mijenjao, zadržao je svoju prepoznatljivost, za što je
uz legendarnog kuhara zaslužan i voditelj Oliver Mlakar.
Emisiju koju su pratili mnogi naraštaji pamtit će po prepoznatljivoj
rečenici ‘i jedna žlica Vegete’ koja je bila obilježje svake epizode, a
zaštitni znak emisije bila je najavna pjesma Arsena Dedića: ‘Ali nekih
stvari ima, što ne govore se svima, što se samo nekom šapnu, ti znaš!’.
Muzički tobogan
Mali kompozitori, Muzički Kros, Zapamti pa sviraj, Muzičke zagonetke,
Ton po ton, Pročitaj pa pjevaj, Karaoke, Muzičke asocijacije samo su na
neke od rubrika u kojima su se natjecatelji mogli okušati u
najpopularnijem glazbenom kvizu Muzički tobogan. Fahreta Živojinović
danas poznatija kao Lepa Brena i Đorde Balašević bili su samo neki od
natjecatelja koji su kasnije zaživjeli punu slavu u glazbenim vodama.
Kao autor i voditelj 1980. godine Minja Subota pokrenuo je zabavnu seriju za djecu pod imenom ‘Muzički tobogan’
koja je po svim pokazateljima bila najdulje emitirana i najgledanijia
serija zabavne produkcije za djecu.
Serija je emitirana punih 18 godina.
Još i danas nam odzvanja naslovna pjesma u ušima čiji stihovi glase
‘Muzika je put do sreće, to je šuma, reka, lug, put do njenog srca kad
te ona neće, muzika je stihu drug – pokaži šta znaš, tobogan je vaš!’
