Iako današnje male ekrane preplavljuju animirani filmovi koji izlaze iz velikih produkcijskih kuća SAD-a i Japana, nekoć su omiljeni likovi hrvatskih mališana bili protagonisti crtića nastalih u europskim zemljama. Često su imali edukativni karakter i dozu inteligentnog humora, za razliku od današnjih produkata punih nasilja. Davno su prošla vremena kada se trčalo doma da se uhvati crtić prije ‘Dnevnika’, no prisjetimo se omiljenih junaka zbog kojih smo bili prikovani uz male ekrane.
La
Linea
Radnja priče vrti se oko čovječuljka zvanog Lui i njegovih avantura po jednoj
običnoj liniji koja nema kraja. Jednostavni animirani junak osvojio je srca
djece i odraslih diljem svijeta, a nastao je u Italiji krajem šezdesetih
godina. Autor poznate žive linije je Osvaldo Cavandoli,
dizajner koji je slavu stekao u Alfa Romeu, a Lui je je prvotno bio
televizijska reklama za tvornicu namještaja. Autor je koristeći
najjednostavniju grafičku koncepciju genijalno, samo jednom crtom, napravio
crtani lik s dušom i karakterom. ‘La linea’ je postigla veliki komercijalni
uspjeh, epizode su prikazivane u više od 40 zemalja diljem svijeta. Lik Luija
se koristio u mnogim reklamama, u pet knjiga, kao i u tisućama ilustracija u
raznim časopisima, kalendarima i posterima. Dan danas rado se sjetimo
simpatičnog čovječuljka i zapjevamo ‘Bajum Badum’.
Stripy
Glavni junak ovog šestominutnog animiranog filma je malo prugasto biće velikog
nosa, a postao je sinonim za smijeh. Dakako da je riječ o Stripyju
koji u svakoj epizodi skoro umre od smijeha, a njegov zarazni smijeh vrlo često
gledatelje dovede do suza. Poznati junak animiranog svijeta nastao je
osamdesetih godina u Italiji pod rukom Guida Manulija i Bruna Bozzetta.
Stripy je najpoznatiji po svojim uvijek vodoravnim prugama i urnebesnom
smijehu, kojim izluđuje mrzovoljnog cirkuskog putnika, da bi na kraju i njega
natjerao u provalu smijeha. Koncept crtića rađen je bez dijaloga, čuju se samo
zvukovi koji otkrivaju raspoloženje likova. Čovjek koji je posuđivao glas
odnosno smijeh Stripyju zove se Carlo Bonomi, a zaslužan je i
za zvukove koji proizvodi čovječuljak-linija ili La Linea.
Sport Billy
Kada smo bili mali, sanjali smo da posjedujemo magičnu sportsku torbu iz koje
izvlačimo razne predmete. Dječju maštu diljem svijeta, pa tako i u našim
krajevima, budio je dječak po imenu Sport Billy koji putuje
diljem Zemlje kako bi svugdje promovirao prijateljstvo i sportski duh. Zajedno
sa svojim prijateljima, djevojčicom Lilly i psom Willyjem, uz pomoć čarobne torbe uspijeva spriječiti zlu svemirsku kraljicu Vandu
i njenog patuljastog pomoćnika Alozja u namjeri da unište sve
sportove na planetu. Animirana serija nastala je je 1979. godine pod okriljem
producentske kuća Filmation Associates.
Nakon što je osvojila europsko tržište, pokorila je Sjevernu i Južnu Ameriku.
Koliko se crtić urezao u pamćenje djece osamdesetih, govori i podatak da mu je u našem popularnom
sitcomu ‘Bitange i princeze’ izdana posveta kada Robi u epizodi gdje se zbog
hipnoze nađe kao trogodišnjak u koži odraslog čovjeka plače jer na televiziji
nema njegovog Sport Billyja.
Štrumpfovi
‘Koliko još ima, Papa Štrumpf?’ je legendarna rečenica po kojoj pamtimo
animirani film o zgodama malih plavih bića koja žive u kućama u obliku gljiva,
a vjerojatno ne postoji osoba na svijetu koja nije čula za legendarni crtić.
Davnih pedesetih godina izašli su kao plod mašte belgijskog crtača stripova
Peye, no pravu slavu stekli su tek 1981. kada je poznati dvojac Hanna
& Barbera počeo raditi na seriji crtića sa štrumpfovima. Vođa plavih
stvorenja Papa Štrumpf je čarobnjak, a jedini ženski lik među Štrumpfovima je
plavuša Štrumpfeta. Iz epizode u epizodu bore se protiv jedinog neprijatelja
Gargamela i njegovog mačka Azriela. Postoje teorije da je političko i ekonomsko
uređenje Štrumpfova nalik komunizmu, s totalitarnim poglavarom Papa Štrumpfom
koji nalikuje Karlu Marxu sa svojom širokom bijelom bradom, crvenim hlačama i
kapom, inače simbolnom bojom komunizma. Novca nema, svi Štrumpfovi rade koliko
mogu i uzimaju koliko im treba. No u dječjim svijetu zauzeli su posebno mjesto
bez obzira na političke konotacije.
He-Man i gospodari svemira
On je princ Adam, a društvo mu pravi mačak Straško, no kada izvuče magični mač
postaje najmoćniji čovjek u svemiru. ‘Sive lubanje silom! Ja imam moć!’,
uzvikivali su klinci diljem naših prostora pokušavajući se uživjeti u svijet
sila dobra i zla. He-Man je fiktivni lik iz serije akcijskih
igračaka, no najpopularnija je animirana serija ‘He-man i gospodari svemira’,
producirana u Filmation Studiosu u razdoblju od 1983. do 1985. godine, te ima
ukupno 130 epizoda. Za one koji ne znaju, radnja je smještena na Eterniju,
zanimljiv planet u dubokom svemiru, glavni junak je mladi princ koji postaje
najjači čovjek svemira te brani planet od zlih sila Skeletora. He-Man je
ustvari ekranizacija strip-lika Captaina Marvela, prilikom
snimanja imali su i psihologa koji se trudio da radnja ne bude prenasilna, a
moralne poruke lako shvatljive.
Bipsići
Negdje duboko u šumi pored močvare postoji malen dvorac gdje žive najmanji i
najslađi psići na svijetu, Bipsići. Njihov zadatak je čuvanje
kraljevskog blaga, kojeg se želi domoći zli kralj Maks uz pomoć svog sluge,
dvorske lude Šekija. Ime su dobili jer njihova veličina odgovara visini
prosječnog psećeg kolačića. Mali protagonisti odjećom podsjećaju na Robina
Hooda i njegovu bandu te baš kao i njihov poznatiji uzor u odijevanju
pomažu slabijima i čine dobra djela. No što se tiče same radnje, paralela se
povlači i s popularnim Štrumpfovima. Animirana serija nastaje u produkciji
studija Hanna-Barbera, prikazivali su se samo jednu sezonu, u
26 epizoda po 10 minuta, ali su ostali zapamćeni kao jedan od simpatičnijih
crtića osamdesetih godina.
Blufonci
Svi smo se pitali koja je Misteriozova tajna velike moći, no
nikada nismo otkrili. Riječ je o crtiću čija se radnja događala u tajnovitoj
šumskoj pokrajini zvanoj Bluffonia, gdje grupica simpatičnih i
živahnih životinja pokušava sačuvati zadnje ostatke šume od okrutnog i
pohlepnog vladara, tiranina zvanog Misteriozo koji donosi raznoraznu
tehnologiju kojom namjerava čitavo šumsko područje pretvoriti u beton. Crtić je
bio dosta popularan, a njegova popularnost odrazila se i na stvarni život, pa
smo tako imali raznorazne slatkiše s poznatim likovima, bojanke, igračke, pa
čak su i senf pakirali u čaše s Blufoncima. Crtić je nastao osamdesetih godina
u Nizozemskoj, a iako je išao samo u 13 epizoda, osvojio je mnoga dječja srca i
u našim krajevima.
Mali leteći medvjedići
‘U šumarku skrivenom medvjeda je mali dom, oni čak i lete, pogledajte!’, riječi su legendarne uvodne špice jednog od najpoznatijih animiranih filmova naših krajeva. Mjesto radnje je stoljetna šuma gdje ljudska noga nije nikada kročila, tamo je dom fantastične zajednice životinja koju predvodi mudri stari medvjed Platon. U tome mu pomažu leteći medvjedići, među kojima najviše Tina i Dado, koji uvijek slušaju njegove savjete. Kreatori likova i serije su Dušan Vukotić, Pero Kvesić i Neven Petričić, a počela se proizvoditi još 1988. godine. Crtić nastaje u hrvatsko-kanadskoj koprodukciji, a primjer je stare škole animiranog filma. Dan danas generaciji koja je odrasla u devedesetim godina ostale su u sjećanju avanture malih medvjeda u borbi za čisti okoliš.
Profesor Baltazar
Profesor Baltazar simpatični je znanstvenik prepoznatljiv po
svojem šeširu i užurbanom hodu lijevo-desno kada se pokušava dosjetiti nekog
novog izuma. Stanovnici Baltazar-grada obraćaju mu se s neobičnim problemima, a
samo tri kapi njegovog čarobnog napitka dovoljne su za rješenje. Događaji i crtež
plod su mašte sjajnog Zlatka Grgića, Ante Zaninovića i
Borisa Kolara. Lik simpatičnog znanstvenika nastao je 1967. godine i
snimljeno je 59 epizoda. Serija je do danas ostala najuspješniji projekt Zagrebačke
škole crtanog filma, a zabilježila je solidan uspjeh u inozemstvu.
Profesor Baltazar je jedan od rijetkih likova animiranog filma koji svoje i
tuđe probleme ne rješava nasilno, već im pristupa razumno i uvijek sve nastoji
riješiti maštom, a njegov lik postaje besmrtan.
Nismo zaboravili ni avanture malih bića koja žive pod vodom, Snorkijevca, neobičnog i dobroćudnog Gustava, psa Dašenke, plave zmijice Eustahija Brzića, dvije legendarne meksičke žabe, Ponča i Tora, Loleka i Boleka, francuskog robota Pluka, slovačkog nespretnog dvojca A je to, neobične krave Bus Busa, slovenskog Bojana koji crta sve što mu je na pameti te imaginarnog grada Cipelića i Graškića. Kako to uvijek biva kod ovakvih popisa, nemoguće je spomenuti sve najdraže nam animirane filmove. Stoga nam pomozite, pa recite u komentarima koji film je ostavio posebnog traga na vašem djetinjstvu.
