Iako bi, sudeći po mnogim tehnološkim dostignućima koja nas okružuju,
mogli zaključiti da postajemo pametniji, novo istraživanje pokazalo je
da progresivno postajemo gluplji od naših predaka koji su bili lovci i
sakupljači.
Autor studije je Gerald Crabtree sa sveučilišta Stanford tvrdi da ne
moramo brinuti jer ne radi se o galopirajućem “poglupljenju” kao što je
to slučaj u komediji Mikea Judgea “Idiocracy”, ali dobiveni podaci i
dalje nam ne idu u korist.
Bez evolucijskog pritiska
Skupina znanstvenika svoje je istraživanje objavilo u ovotjednom izdanju
časopisa “Trends in Genetics”, a u njemu stoji da je agrikulturalna
revolucija vremenom dovela do postepenog opadanja inteligencije iz vrlo
jednostavnog razloga – ne postoji evolucijski pritisak da budemo pametni
i snalažljivi. Naime, rani ljudi bili su prisiljeni snalaziti se u
nemilosrdnom okruženju i živjeti ili umirati ovisno o svojim “prostornim
sposobnostima”, ali taj tip intelgencije postao je nepotreban nakon što
su prije 13 tisuća godina počeli migrirati u gušća agrikulturalna
naselja. Samim tim i taj se tip inteligencije prestao prenositi “s
koljena na koljeno”.
“Lovac-skupljač koji nije pravilno zamislio rješenje uz pomoć kojeg će
za sebe omogućiti jelo i sklonište najvjerojatnije je umro zajedno sa
svojim potomstvom. U današnjem društvu, neki izvršni direktor s Wall
Streeta zbog takvog bi konceptualnog propusta vjerojatno dobio
povišicu”, napisao je jedan od znanstvenika.
Atenski putnik kroz vrijeme
Teoriju je na neki način “osnažilo” nevezano istraživanje koje je
pokazalo da je čovjek izumio koplje s kamenim vrhom puno ranije nego se
prije vjerovalo.
Međutim, ono na čemu znanstvenici dijelom temelje svoje istraživanje
jest podataka da je između dvije i pet tisuća gena koji određuju ljudsku
inteligenciju izuzetno sklono štetnim promjenama i mutacijama.
“Bio bih se spreman okladiti da bi prosječni građanin iz Atene tisuću
godina prije Krista, bio među najpametnijim ljudima današnjice. Oduševio
bi nas svojim pamćenjem, širokim spektrom ideja i jasnim viđenjem
uistinu važnih tema. Isto tako, vjerujem da bi bio jedan od emocionalno
stabilnijih među nama”, rekao je Crabtree.
Ljudi postaju pametniji
Naravno, svi se ne slažu s ovim istraživanjem i tvrde da je stvarnost potpuno suprotna te da ljudi postaju pametniji.
“Prije 200 tisuća godina ne biste mogli imati jednog Stephena Hawkinga.
Jednostavno ne bi postojao. Danas imamo ljude njegovih intelektualnih
sposobnosti koji donose nevjerojatne zaključke koji ne bi bili mogući u
evolucijskoj adaptaciji o kojoj oni govore”, rekao je psiholog Thomas
Hills sa sveučilišta Warwick.
Tu su i dokazi koji ukazuju na globalni rast kvocijenta inteligencije,
ali Crabtree tvrdi da je riječ o rezultatu boljih vanjskih faktora kao
što je, primjerice, bolja prehrana.
