Znanstvenicima poznata pod nazivom baculum, kost u penisu malo je čudo revolucije
Kost u penisu imaju mnoge vrste sisavaca, kod majmuna može biti
dužine prsta, kod morža pak može narasti i do 60 cm, no mužjaci
ljudskog roda je nemaju, piše The Guardian.
Znanstvenicima poznata pod nazivom baculum, kost u penisu malo je
čudo revolucije, a zbog činjenice da kod različitih sisavaca
varira u veličini od nekoliko centimetara pa do preko pola metra,
opisuje se kao najrazličitija kost koja je ikad postojala.
Istraživajući njezin evolucijski razvoj, znanstvenici su tražili
odgovor kad su je muškarci izgubili. Istraživanje su proveli Kit
Opie i Matilda Brindle s University College London, a otkrili su
da se ova kost kod sisavaca razvila još prije 95 milijuna godina,
a kod primata se pojavila prije 50-ak milijuna godina.
Razlika u veličini te kosti počela se primjećivati kod različitih
životinja, a Opie smatra da je odlučujući faktor duljina
seksualnog odnosa. Mužjaci vrsta kod kojih je penetracija
trajala u pravilu duže od tri minute (što je bio strateški faktor
kojim se osiguravala oplodnja ženke te istovremeno onemogućavalo
konkurenciju da se okuša) razvili su dužu kost, koja se zbog
nalazila u vrhu penisa, a ne u “bazi”.
Smatraju stoga da se je ljudi izgubili otprilike u vremenu kad je
monogamija postala dominantna reproduktivna strategija, u vrijeme
našeg pretka Homo erectusa prije nekih 1,9 milijuna godina. U
teoriji, mužjaci u monogamnim odnosima ne trebaju provesti toliko
vremena penetrirajući ženku jer su manje šanse da će je zaskočiti
drugi muškarci.
“Sa smanjenom konkurencijom među mužjacima, manja je potreba za
baculumom. Bez obzira na ono što želimo misliti, mi smo zapravo
jedna od vrsta koja spada među one kod kojih penetracija traje
manje od tri minute u prosjeku”, zaključio je Opie.
