Već nam je odavno jasno da naši profili na Facebooku mogu jako puno otkriti svijetu, ali prema najnovijim istraživanjima čini se da oni mogu otkriti i znakove određenih psihičkih bolesti koje možda ne bi bile otkrivene na tretmanu kod psihijatra.

"Ljepota aktivnosti na društvenim mrežama kao alata za psihološke dijagnoze leži u tome što uklanja neke probleme vezane uz pacijente - prenošenje stanja, mišljenja i stavova o samima sebi", izjavila je jedna od istraživačica, studentica na doktoratu iz psihologije na Sveučilištu u Missouriju, Elizabeth Martin. "Na primjer, upitnici su najčešće ovisni o sjećanju osobe, koje može, ali i ne mora biti točno", dodala je.

Društvena interakcija, paranoja i "čudna uvjerenja"

Njezin je tim istraživanje proveo na 200 studenata koje su tražili da ispune stanovite upitnike kako bi procijenili razinu njihove ekstrovertiranosti, paranoje, uživanja u društvenim interakcijama, te čudnih uvjerenja (primjerice, upitani su slažu li se s tvrdnjom: "Neki me ljudi mogu natjerati da ih postanem svjestan samim time što misle na mene").

Nakon toga zatraženi su da se ulogiraju na Facebook, a rečeno im je da će imati opciju zacrniti dijelove svojih profila prije nego što će oni biti isprintani kako bi ih istraživači mogli proučiti: "Tražeći ih da budu aktivni na Facebooku, mogli smo vidjeti kako se prirodno izražavaju. Čak su i dijelovi aktivnosti koje su odlučili sakriti pružili informacije o njihovom mentalnom stanju", objasnila je Martin, prenosi CBS.

Istraživanje je otkrilo da su oni koji su više toga odlučili sakriti redovito imali i više pozitivnih odgovora na "čudna uvjerenja", a pokazivali su i višu razinu paranoje. Osim toga, zaključeno je da sudionici koji ne pronalaze užitak u društvenim interakcijama redovito imaju i manje prijatelja na Facebooku, dijele manje fotografija te manje komuniciraju i s ljudima online.

Pomoć u dijagnostici i strategijama za intervencije

"Ipak, valjalo bi naglasiti da su oni s većom paranojom dijelili otprilike jednaku količinu osobnih informacija preko Facebooka kao i oni s manjom", stoji u istraživanju, a taj podatak upućuje na činjenicu da su i oni paranoični opušteniji u online interakciji.

Na kraju, istraživači su zaključili da bi informacije prikupljene na društvenim mrežama potencijalno mogle biti uključene u dijagnosticiranje ili osmišljavanje strategija za intervencije kod ljudi s mentalnim problemima.