Hrvatska narodna banka (HNB) je u najnovijim makroekonomskim projekcijama objavljenima danas blago naviše revidirala prognozu rasta inflacije u ovoj godini, a naniže procjenu rasta realnog BDP-a, u oba slučaja za 0,2 postotna boda
U odnosu na projekcije iz prosinca prošle godine,
inflacija bi tako u prosjeku mogla iznositi 3,7 posto, a
gospodarski rast 3,2 posto, vidljivo je iz sažetka proljetne
makroekonomske projekcije HNB-a.
Kako ističe HNB, nakon što se prošle godine rast realnog
BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8 posto, u 2025. i 2026. mogao bi u
prosjeku usporiti na približno tri posto. Pritom bi domaća
potražnja mogla nastaviti snažno podupirati rast realnog BDP-a,
ali uz manji doprinos nego 2024. godine.
Središnja banka procjenjuje i da bi početak ove godine mogla
obilježiti stagnantna kretanja gospodarske aktivnosti, poglavito
zbog slabljenja osobne potrošnje, što je, pak, povezano s
bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i
veljače.
“Takva bi kretanja, međutim, trebala biti privremenoga karaktera
te se u nastavku projekcijskog horizonta očekuje da bi osobna
potrošnja mogla ponovno ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao
biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta
realnoga raspoloživog dohotka kućanstava”, stoji u HNB-ovoj
analizi.
Geopolitičke napetosti negativan, a povećanje vojnih rashoda
pozitivan rizik po kretanje BDP-a
Kada je riječ o rastu investicija, on bi također mogao
usporiti nakon što je tri godine u prosjeku bio
dvoznamenkast, ali bi i dalje mogao ostati solidan, ako se uzmu u
obzir jačanje doprinosa fondova EU-a i tržišna očekivanja o
poboljšanju uvjeta financiranja.
Osim toga, navode iz HNB-a, projicirano jačanje vanjske
potražnje, iako slabije nego što se prije očekivalo, pridonijet
će daljnjem oporavku izvoza robe i usluga. Pritom bi rast izvoza
usluga mogao biti razmjerno blag s obzirom na visoku razinu
izvoza turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti. U
skladu s usporavanjem rasta domaće potražnje i rast ukupnog uvoza
mogao bi se usporiti, ali bi doprinos neto inozemne potražnje
mogao ostati negativan.
Rizici vezani uz rast realnog BDP-a čine se blago negativnima, a
to je poglavito povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. S
druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu
ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski
rast, napisali su iz HNB-a.
I nadalje se očekuje postupno usporavanje
inflacije
Razlozi podizanja prognoze rasta ukupne inflacije u 2025. za 0,2
postotna boda, na 3,7 posto, i za 0,1 postotni bod u idućoj
godini, na 2,6 posto, leže u višem očekivanom rastu cijena
energije i temeljne inflacije, dok bi, procjenjuju iz HNB-a,
inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža u odnosu na ono što
se očekivalo u prosincu.
Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na
prosinačku projekciju, iz središnje banke, kako je i vidljivo, i
nadalje očekuju postupno usporavanje inflacije kroz projekcijski
horizont.
Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše
pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod
utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje
mogla smanjiti na 3,2 posto u 2025., s 4,8 posto u 2024. godini.
Usto, usporavanje ukupne inflacije moglo bi u manjoj mjeri
odražavati smanjenje prosječne godišnje inflacije cijena hrane.
Nasuprot tome, napominju iz središnje banke, prosječna godišnja
stopa inflacije cijena energije mogla bi u 2025. znatno ubrzati,
uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina,
električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove
godine.
Rizici vezani uz inflaciju ocjenjuju se uravnoteženima, ali i
dalje naglašenima, pa tako rizici koji bi mogli uzrokovati višu
inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja
za obranu, dok bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe
do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg
učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena
energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz
pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena, kažu iz
HNB-a.
Daljnji rast zaposlenosti i plaća
Iz središnje banke ističu i da je tržište rada u Hrvatskoj i
nadalje robusno, stoga se u 2025. godini očekuje nastavak rasta
zaposlenosti, no slabijeg intenziteta, uz pad stope
nezaposlenosti ispod pet posto i usporavanje rasta plaća.
Zaposlenost bi tako u 2025. mogla porasti za 2,5 posto, anketna
stopa nezaposlenosti mogla bi iznositi 4,7 posto, dok bi
prosječna nominalna bruto plaća mogla porasti za 8,5 posto, a
realna za 5,5 posto, prognoze su HNB-a.
Daljnje pogoršanje salda tekućeg i kapitalnog
računa
Nakon što se pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne
bilance već primjetno smanjio u 2024. godini, u projekcijskom se
razdoblju očekuje daljnje pogoršavanje, upozoravaju iz HNB-a
te navode da tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u
razmjeni usluga, s obzirom na slab rast prihoda od turizma i
zamjetno ubrzanje rasta rashoda, odnosno turističke potrošnje
rezidenata u inozemstvu.
“Nastavak pogoršavanja salda uglavnom bi mogao proizlaziti iz
razmjene robe i usluga zbog očekivanoga bržeg rasta domaće
potražnje u odnosu na inozemnu. Pritom bi pogoršanje moglo biti
najvidljivije u razmjeni turističkih usluga. Također, očekuje se
daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije zbog rasta
zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj”, napisali su
HNB-ovi analitičari.
Pogoršanje
globalnih gospodarskih očekivanja
Iz HNB-a su upozorili i da su se globalna gospodarska očekivanja
pogoršala zbog rastućeg protekcionizma i geopolitičke
nestabilnosti, pri čemu bi se uvođenje carinskih mjera američke
administracije moglo negativno odraziti na gospodarsku aktivnost
diljem svijeta, a ponajviše u Kini, Meksiku i Kanadi zbog
njihovih snažnih trgovinskih veza sa SAD-om.
“Mogući dodatni globalni cjenovni pritisci ovisit će i o
protumjerama kojima će trgovinski partneri SAD-a odgovarati na
uvedene carine”, kažu iz HNB-a.
Tako je i očekivani gospodarski rast europodručja u tekućoj
godini smanjen za 0,2 postotna boda, a negativni rizik upravo
predstavlja američko uvođenje carina na uvoz europskih
proizvoda.
Inače, danas je Europska komisija najavila da će od travnja
uvesti carine na američku robu u vrijednosti od 26 milijardi
eura, uzvrativši na američke carine na uvoz čelika i aluminija iz
EU-a koje su stupile na snagu jučer.
Plan Komisije između ostalog obuhvaća aktiviranje suspendiranih
carina na proizvode poput bourbon viskija, ali i nove namete na
proizvode poput drugih vrsta alkoholnih pića, te šminke i
eteričnih ulja.