Travnjacima Prve Hrvatske nogometne lige (HNL) ove će godine koračati 134 stranca iz čak 43 države, što je 39,4 posto od ukupnog broja igrača u deset prvoligaških klubova, piše u nedjelju Večernji list.
Među 134 stranca ima ih i iz Irana, Čilea, Južne Koreje, a
prvi put u 30 sezona HNL-a i iz Indije. Najviše stranaca, već po
pravilu, dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine (20), na drugom
je mjestu Albanija (11), a na trećem je pomalo iznenađujuće
Kolumbija koja ima devet nogometaša u ligi. Šestorica od
njih su igrači Šibenika, kluba koji su i preuzeli
kolumbijski vlasnici. Najviše stranaca ima Lokomotiva, čak
22, a slijede Rijeka sa 17 i Šibenik s 15. Najmanje stranaca,
svega pet među 35 igrača, ima Hrvatski dragovoljac.
Veliki porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog
prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u, 2018., bilo
je svega 77 stranaca. No rusko srebro sve je preokrenulo, očito
je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska
odlična odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u
toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima
je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji.
Iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone
ih je čak 69, prethodne su bila 62, prije toga 53. Jesu li
našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom
podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci, pita se autor
članka i odgovara da vjerojatno nisu, ali da je jednostavnije
kupiti gotovog (često polovnog) stranca nego ulagati u omladinski
pogon i stvarati nove igrače. Stoga, smatra da Hrvatski nogometni
savez treba “uskočiti” i smanjiti broj stranaca, a ne da
se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na
prijelazu iz juniorskog u seniorski staž.
